Međunarodni tim astronoma je, koristeći NASA-in svemirski teleskop Hubble, otkrio novu vrstu astronomskog objekta koji predstavlja prekretnicu u razumijevanju svemira. Riječ je o objektu nazvanom “Cloud-9”, koji znanstvenici opisuju kao “neuspjelu galaksiju”. Riječ je zapravo o oblaku bogatom plinom i tamnom tvari, a smatra se reliktom preostalim iz ranih faza formiranja galaksija. Kao takav, prvi je to potvrđeni objekt te vrste u poznatom svemiru.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Astrophysical Journal Letters, Istraživači ističu da je upravo izostanak zvijezda ključan dokaz teorije, odnosno da Cloud-9 predstavlja izvorne temelje galaksije koja se nikada nije razvila, što znanstvenicima omogućuje proučavanje procesa koji su inače skriveni sjajem zvijezda.
Tamna tvar i vodik
Objekt je klasificiran kao RELHIC (Reionization-Limited H I Cloud), što označava oblak neutralnog vodika iz ranih dana svemira koji je ostao u fosilnom stanju. Iako teorije dugo predviđaju postojanje ovakvih tijela, tek je Hubbleova napredna kamera ACS omogućila znanstvenicima da s potpunom sigurnošću utvrde da u tom oblaku doista nema zvijezda. Prethodna promatranja zemaljskim teleskopima nisu bila dovoljno osjetljiva da isključe postojanje patuljastih galaksija niske svjetline.
Cloud-9 se značajno razlikuje od ranije poznatih oblaka vodika u blizini Mliječne staze. Dok su ostali oblaci obično nepravilni i znatno veći, ovaj je objekt kompaktniji i izrazito sferičnog oblika. Jezgra mu se sastoji od neutralnog vodika s promjerom od oko 4.900 svjetlosnih godina. Masa plina procjenjuje se na oko milijun masa Sunca, dok se na temelju gravitacijske ravnoteže pretpostavlja da masa tamne tvari iznosi čak pet milijardi sunčevih masa.Objekt je udaljen 14 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.
Budućnost neuspjele galaksije
Ovaj zvjezdani relikt nalazi se u blizini spiralne galaksije Messier 94 (M94) te pokazuje znakove fizičke povezanosti s njom. Radio-podaci visoke rezolucije otkrivaju blage distorzije plina, što sugerira interakciju između oblaka i galaksije. Ime Cloud-9 dobio je rednim brojem, budući da je bio deveti oblak plina identificiran na rubovima spomenute galaksije, no ime je zanimljivo jer u slobodnom prijevodu biti “na devetom oblaku” ima značenje naše fraze “na sedmom nebu” – odnosno biti izvan sebe od sreće.
Znanstvenici smatraju da se Cloud-9 nalazi u specifičnoj točki ravnoteže – da je bio masivniji, urušio bi se i formirao zvijezde, dok bi se u slučaju manje mase plin vjerojatno raspršio. Iako postoji teoretska mogućnost da u dalekoj budućnosti, uz dodatni rast mase, ipak postane prava galaksija, on trenutno služi kao jedinstven prozor u inherentna svojstva tamne tvari. Otkriće sugerira da u svemiru vjerojatno postoji mnogo sličnih, teško uočljivih struktura, koje tek trebamo proučiti.
Datum i vrijeme objave: 14.01.2026 – 08:33 sati
