Otkazana je NASA-ina misija povrataka uzoraka Marsovog tla na Zemlju

Dugogodišnji san znanstvenika o neposrednoj analizi tla s Crvenog planeta u zemaljskim laboratorijima službeno je otkazan. Nakon mjeseci neizvjesnosti i političkih previranja, američki Kongres početkom je godine potvrdio plan Trumpove administracije o potpunom ukidanju financiranja za misiju Mars Sample Return. Iako je NASA pokušavala pronaći jeftinije alternative, nakon što su procjene troškova narasle na vrtoglavih 11 milijardi dolara, konačna presuda stigla je kroz novi proračunski okvir koji prioritet daje drugačijim ciljevima, poput misija s ljudskom posadom.

Umjesto robota – ljudi

​Konačna odluka je rezultat fiskalne politike koja je, u prijedlogu proračuna za 2026. godinu, predvidjela drastične rezove u znanstvenom sektoru NASA-e. Program je ocijenjen kao “birokratski mrtav” jer tehnologija za njegovu provedbu nije bila dovoljno jasna, a financijski zahtjevi postali su prevelik teret u vrijeme kada se traže uštede. Umjesto, dakle, robotskog povrata uzoraka u 2030-ima, nova strategija vodstva SAD-a i NASA-e sugerira da bi se taj zadatak mogao prepustiti budućim ljudskim posadama. To je, pak, scenarij koji mnogi stručnjaci smatraju vrlo dalekom i neizvjesnom budućnošću.

Prema inicijalnom planu, kapsule koje je Perseverance ostavljao u krateru Jezero trebao je pokupiti novi rover, Sample Retrieval Lander te ih pripremiti za slanje na Zemlju. Zatim su oni trebali biti lansirani u orbitu Marsa malenom raketom MAV (Mars Ascent Vehicle) Lockheed Martina, da bi se potom u Marsovoj orbiti ona susrela s letjelicom ESA-e Earth Return Orbiter. Njezin je, pak, zadatak trebao biti preuzeti uzorke i na siguran ih način vratiti na Zemlju, što je bilo planirano najranije za 2033. godinu.

Od svega se potom odustalo, da bi prošlo vodstvo NASA-e prikupilo ponude za alternativnu opciju i potom odgodilo odluku o njima, s obzirom na nadolazeću smjenu vlasti i samim time dolazak novog vodstva agencije. Umjesto inicijalno planiranih milijardi za povratak uzoraka, novi NASA-in proračun alocira tek 110 milijuna dolara za općeniti program “budućih Marsovskih misija”, čime se de facto napušta konkretan plan donošenja uzoraka koje je rover Perseverance godinama prikupljao.

Posljedice i za Europu

Otkazivanje s američke strane izazvalo je lančanu reakciju i s naše strane Atlantika, gdje je Europska svemirska agencija bila ključni partner u ovom pothvatu. Na godišnjem brifingu za medije u Parizu, generalni direktor ESA-e Josef Aschbacher potvrdio je da Europa ne može samostalno financirati ovako kompleksnu misiju. Prekid suradnje opisan je kao težak udarac za europsku znanstvenu zajednicu, koja je u projekt uložila značajna sredstva i vrijeme, nadajući se da će upravo ova misija biti kruna robotskog istraživanja Sunčevog sustava.

​Uzorci koje je proteklih godina na Marsu pažljivo prikupljao rover Perseverance, pa ih pakirao u titanijske kapsule i ostavljao za sobom, neće biti pokupljeni i vraćeni na Zemlju, tako da ova odluka ima utjecaja i na taj, još uvijek vrlo aktivan, projekt. Otkazivanje misije predstavlja i težak udarac za planetarnu znanost, posebice jer je rover Perseverance tijekom 2025. godine pronašao stijene s potencijalnim “biološkim potpisima” koji bi mogli sadržavati dokaze o drevnom životu – pa je generalni stav znanstvene zajednice kako je ovakva odluka korak unatrag u istraživanju Sunčevog sustava.

I kako to obično biva, dok SAD odustaje od ove misije, geopolitička utrka u svemiru ne staje. Kina je ubrzala svoje planove i sada cilja na lansiranje vlastite misije povratka uzoraka s Marsa već 2028. godine, što bi joj moglo omogućiti da postane prva nacija koja je donijela marsovsko tlo na Zemlju.