Istraživači MIT-a razvili su novu metodu koja bi mogla omogućiti izradu energetski učinkovitije elektronike slaganjem više funkcionalnih komponenti na jedan postojeći sklop. Izrada tranzistora i memorijskih uređaja u jednom kompaktnom sloju na poluvodičkom čipu eliminira velik dio izgubljene energije i istovremeno povećava brzinu računanja. To je postignuto zahvaljujući novom materijalu, amorfnom indijevom oksidu.
Jedinstvena svojstva ovog materijala omogućavaju izradu izuzetno tankog sloja na temperaturi od samo 150 stupnjeva Celzija na stražnjem kraju postojećeg kruga, bez oštećenja uređaja na prednjem kraju. Istraživači su izradili i pozadinske tranzistore s integriranom memorijom veličine 20 nanometara. Ovi kompaktni memorijski tranzistori pokazali su brzinu od 10 nanosekundi, dosežući granicu mjernih instrumenata.
Nova era u liječenju neuroloških stanja
Američki istraživači predstavili su BISC, novo sučelje mozak-računalo. Sustav koristi jedan silicijski čip debljine 50 mikrometara koji se ugrađuje između mozga i lubanje bez većih kirurških zahvata. Sadrži 65.536 elektroda i komunicira bežično brzinom od 100 Mbps, najmanje 100 puta brže od konkurentnih rješenja.
Činjenica da jedan integrirani krug obavlja sve funkcije standardne glomazne elektronike, ključna je inovacija rješenja, opisanog u časopisu Nature Electronics. Minimalno invazivna konstrukcija omogućava komunikaciju mozga s vanjskim računalima i umjetnom inteligencijom. Ova tehnologija, kažu, može transformirati tretman neuroloških stanja i pomoći u obnavljanju motoričkih, govornih i vidnih funkcija. Moguće namjene uključuju epilepsiju, povrede leđne moždine, ALS, moždani udar i sljepoću.
AI slušalice koje same izoliraju sugovornike
Istraživači Sveučilišta u Washingtonu razvili su prototip “proaktivnog slušnog asistenta”, AI slušalica koje u buci automatski izoliraju sve vaše sugovornike i stišavaju ostale glasove i šumove. Sustav koristi dva AI modela: jedan iz uzorka od 2 do 4 sekunde analizira ritam izmjene govora, odnosno tko je kada govorio, a drugi u realnom vremenu filtrira zvuk i do četiri sugovornika.
Hu i sur. / EMNLP
Tehnologija namijenjena budućimbudućim slušnim aparatima, naglavnicima i pametnim naočalama opisanaje u časopisu ACL Anthology i predstavljena na Konferenciji o empirijskim metodama u obradi prirodnog jezika u Suzhouu, a otvoreni kod dostupan je za preuzimanje na GitHubu.
Elektroničke zakrpe za pametnu odjeću
Znanstvenici Sveučilišta Duke razvili su električno vodljive zakrpe koje se glačalom mogu pričvrstiti na tkaninu. Kombinirali su mikroskopske kapljice legure galija i indija s poliuretanskim ljepilom aktiviranim toplinom, stvarajući rastezljiv i vodljiv list.
Duke University
Kad se zagrije, materijal opisan u časopisu ACS Applied Materials & Interfaces, čvrsto se veže s vlaknima poliestera, pamuka i drugih tkanina. Ove elektrode mogu napajati LED-ice ili senzore, otvarajući mogućnosti za novu generaciju nosive elektronike i meke robotike.
Softver koji bira zaštitu sluha
Inženjeri tvrtke Applied Research Associates razvili su alat za optimizaciju zaštite sluha (HPOT), softversku platformu koja personalizira izbor slušne zaštite. Umjesto klasičnih ocjena smanjenja buke, HPOT analizira stvarne uvjete poput jačine i trajanja izloženosti te psihoakustičke faktore kao što su razumljivost govora ili lokalizacija zvuka.
Shebly Wrather
HPOT od korisnika traži osnovne podatke o buci u njihovom radnom ili životnom okruženju; primjerice koliko je glasno i koliko dugo su izloženi zvuku. Algoritam uspoređuje te podatke s prednostima različitih vrsta zaštite za sluh i tehničke parametre prevodi u grafičke prikaze. Korisnik može dodatno podešavati kriterije, primjerice važnost komunikacije, udobnost ili cijenu.
Prijenosni kvantni walkie-talkie
Kinezi se hvale kako su napravili veliki iskorak u primjeni kvantne znanosti u vojnim operacijama. Kako javlja Science and Technology Daily, kineski graničari upravo testiraju ono što bi mogao biti prvi prijenosni kvantni radio uređaj na svijetu.
PLA Daily
Tijekom vojnih manevara prototip ovog kvantnog radija, teškog oko 3 kg, navodno je uspješno primao signale na udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara. Inženjeri tamošnjih Snaga za informacijsku potporu tvrde da uređaj u realnom vremenu dekodira poruke te je, kažu, namijenjen hitnoj i sigurnoj komunikaciji u uvjetima ograničene vidljivosti i nepouzdane infrastrukture.
EV motor: 1000 KS po kotaču
YASA je u prototipu in-wheel pogona iskoristila svoj novi aksijalni motor od 12,7 kg, koji razvija do 750 kW i više od 1000 KS po kotaču, čime neslužbeno postavlja rekord gustoće snage od 59 kW/kg. U kombinaciji s novim dvojnim inverterom od 15 kg i 1,5 MW, cijeli sklop može zamijeniti klasični stražnji pogon, pogonske osovine pa i stražnje kočnice, što bi u budućim EV‐ima moglo srezati masu za čak 200 do 500 kg, ovisno o arhitekturi.
YASA
Kontinuirana snaga motora procjenjuje se na 350 do 400 kW pa je rješenje namijenjeno ne samo hiperautomobilima nego i dugotrajnijoj vožnji uz visoke performanse. Tehnologija je zasad u fazi prototipa, ali YASA i matični Mercedes-Benz najavljuju daljnji razvoj i komercijalizaciju pogona u kotaču krajem desetljeća.
Zeleno svjetlo indukcijskom punjenju
Švicarski projekt INLADE testirao je bežično indukcijsko punjenje električnih vozila u stvarnim uvjetima na tamošnjim cestama. Pokazalo se kako sustav postiže impresivnu učinkovitost od oko 90 posto, potpuno usporedivu s tradicionalnim kablovskim punjenjem, čak i u izazovnim uvjetima poput snijega, kiše ili nenamjernih odstupanja parkiranih vozila.
Ova tehnologija, tvrde švicarski inženjeri, pouzdano funkcionira u praksi, omogućavajući automatsko punjenje čim vozilo parkira iznad podne ploče. To, kažu, pojednostavljuje svakodnevno punjenje bez kablova i olakšava integraciju vozila i baterija u električnu mrežu.
Datum i vrijeme objave: 13.12.2025 – 08:32 sati
