Hrvatska krči put do Trgovske Gore, šta radi BiH?

NOVI GRAD – U maju ove godine u Ženevi bi se trebao održati međunarodni obračun Bosne i Hercegovine i Hrvatske oko slučaja “Trgovska gora”, odnosno namjere zvaničnog Zagreba da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji odloži na lokaciju Čerkezovac, u općini Dvor.

Zašto BiH spori deponiju na Trgovskoj gori

• planirana lokacija se nalazi uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom
• u blizini živi oko 250.000 stanovnika
• deponija bi bila u blizini rijeke Une
• planirano je skladištenje radioaktivnog i drugog opasnog otpada

U sukobu se obje strane na svoj način bore za krajnji cilj – Hrvatska da otvori deponiju, a BiH da spriječi i zaštiti 250.000 građana koji žive u opštinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koje gravitiraju uz granicu sa Hrvatskom.

Novac i putovanja

Da odustajanje nije opcija za Hrvatsku, svjedoči i odluka Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško da općini Dvor isplati prvu odštetu u iznosu od 1,68 miliona eura, na čijem području je planiran Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkez.

Cilj naknade je, kako kažu u Fondu, “unapređenje života i podsticanje razvoja lokalne zajednice”, a upozoravaju da se ta sredstva moraju koristiti isključivo namjenski.

Osim novca, hrvatska strana mislila je i da izletima očisti put do Trgovske gore.

Naime, krajem februara ove godine učenici 7. i 8. razreda Osnovne škole „Ivo Kozarčanin“ iz Hrvatske Dubice posjetili su Informativni centar za radioaktivni otpad u Dvoru gdje im je održano predavanje o tome šta je radioaktivnost, kako se odlaže radioaktivni otpad, te kako će izgledati Centar za odlaganje radioaktivnog otpada Čerkezovac.

A prema saopštenju pomenutog fonda istu priliku imaće i ostale osnovne i srednje škole.

Vipotnik: Konfrontacija ključna za hrvatske “igre”

Bojan Vipotnik, ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, poteze Hrvatske naziva promotivnim igrama koje bi, kako navodi, uz prezir, trebale biti dodatni motiv za odgovor Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

A on će, kako je rekao za “Nezavisne novine”, biti spreman za obračun u Ženevi.

“Još uvijek nemamo tačan datum obračuna, osim što je to u maju. Završili smo terenska istraživanja, kako u Republici Srpskoj tako i u FBiH i taj dio bi uskoro trebao biti završen i gotov”, kaže Vipotnik.

Pravda je, uvjerava, u ovom slučaju na strani Republike Srpske i Federacije BiH, a advokatska kancelarija koja se bavi ovim pitanjem priprema argumente za Ženevu.

“Vjerujem da negdje mora postojati institucija ili instanca koja će reći da pristupimo ovom problemu objektivno, koje su činjenice, može li se nešto uraditi ili ne. Sve je na našoj strani, zajednički je stav na svim nivoima vlasti u BiH da to treba rješavati”, rekao je Vipotnik.

On je zahvalio udruženju “Green team” iz Novigrada koje je, kako je rekao, najviše u kontaktu sa građanima i maksimalno posvećeno ovoj problematici.

Je li Slovenija uključena u priču?

A dobre vijesti za Bosnu i Hercegovinu mogle bi neočekivano doći iz “izvora problema”, Slovenije. Naime, Dario Novalić, Ambasador Bosne i Hercegovine u Sloveniji10. marta 2026. godine posjetio je Agenciju za nuklearnu sigurnost gdje je sa svojim kolegama iznio stav BiH o procedurama lociranja i planiranja hrvatskog odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško na Trgovskoj gori, u blizini granice sa BiH.

Novalić je od slovenačkih predstavnika Uprave za nuklearnu sigurnost i Sektora za zaštitu od zračenja primio okvire saradnje Slovenije i Hrvatske po pitanjima vezanim za rad Nuklearne elektrane Krško, uključujući nedavne sporazume između dvije zemlje.

Ono što je važno jeste da je slovenačka strana ostavila prostor za dijalog o ovom pitanju.

Crnković: Problem je veći nego što se čini

Za Marija Crnkovića, predsjednika novigradskog udruženja “Zeleni tim”, ova posjeta je veoma važna jer je, kako navodi, krajnje vrijeme da se ovo pitanje mnogo snažnije otvori na međunarodnom planu.

Ističe i da treba da bude jasno da se ne radi prvenstveno o struci, već o politici.

“Problem je stvorila politika i politika mora imati ključnu ulogu u njegovom rješavanju. Ne smijemo zaboraviti da je problem nastao političkim odlukama Republike Hrvatske od 1997. do 1999. godine, kada su saborskim amandmanima iz igre maknute ostale lokacije, a ostala je samo ona na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Ideja esencije na granicu je na granicu, a ne na granicu. neadekvatna lokacija“, kaže Crnković.

On u intervjuu za “Nezavisne novine” dodaje da struka koja se bavi ovom problematikom mora imati jasan stav da je odlaganje radioaktivnog i drugog opasnog otpada duž rijeke Une neprihvatljivo, ali i da se korijen ovog problema ne smije zaboraviti.

“Na Trgovskoj gori se planira ne samo radioaktivni otpad iz nuklearke, već i drugi opasni otpad, uključujući industrijski, medicinski, istraživački, pa i vojni, o čemu se uporno šuti. Posebno je opasno što se cijela tema o drugom opasnom otpadu banalizira pričajući o nekoliko kubika otpada, a poenta je da se centralna lokacija pokuša odbaciti ako se sljedeće pokuša odložiti. da će u centralnom skladištu biti svega par kubika, onda to ima veće probleme od radioaktivnog otpada pored Une“, zaključio je. je Crnković za “Nezavisne novine”.