Skrivene masnoće u tijelu jačaju rizik od bolesti mozga

Istraživači Medicinskog sveučilišta Xuzhou proučili su tisuće MRI snimaka iz britanske zdravstvene baze podataka. Koristeći statističku metodu analize latentnog profila (LPA) ljude su razvrstali u šest skupina na temelju obrazaca raspodjele tjelesne masti i zatim snimke mozga usporedili s rezultatima kognitivnih testova. U usporedbi s najmršavijima, svih pet skupina s različitom raspodjelom tjelesne masti imalo je manji volumen mozga i manje sive tvari, čak i oni koji su imali manje tjelesne masti od prosječne osobe.

Kineski istraživači otkrili su i dva dosad nedefinirana tipa raspodjele masti: jedan pokazuje povišenu razinu masti oko gušterače, drugi ukazuje naskinny-fat, gusto područje masti oko određenih organa, unatoč inače prosječnom BMI-u.

Rano upozorenje

Oba profila povezana su s najvećim rizikom od pada sive tvari, lezija bijele tvari, ubrzanog starenja mozga i kognitivnog pada, otkriva radobjavljen u časopisu Radiology. Ovi profili ukazuju i na povećan rizik od neuroloških bolesti: anksioznosti, epilepsije, multiple skleroze, moždanog udara… Povezanost s ubrzanim starenjem mozga vidljivija je kod muškaraca, dok je veći rizik od epilepsije povezan sa ženskom gušteračom.

Ako se ovi novi profili potvrde u sljedećim istraživanjima, mogli bismo dobiti rano upozorenje da smo izloženi većem riziku od kognitivnog pada. To bi nam dalo priliku da na vrijeme promijene svoj način života ili počnu uzimati lijekove. “Zdravlje mozga ne ovisi samo o količini tjelesne masnoće nego i o tome gdje se ona taloži“, zaključuju istraživači.