Prema saopćenju entitetskog Ministarstva obrazovanja, cilj novog nastavnog plana je da se učenicima na objektivan i nepristrasan način predstave događaji, ličnosti, kao i procesi iz neposredne prošlosti, kao i da se kod njih razvije kritičko mišljenje za događaje iz Odbrambeno-otadžbinskog rata. Objašnjavaju da se većina ovih sadržaja već nalazila u programu i udžbeniku.
Stručni tim je proširio pojedine sadržaje i radio na pravljenju novih ishoda, te pripremio Priručnik za nastavnike kako bi proveli temu zajedno s popratnim fotografijama, dokumentima, svjedočanstvima savremenika i filmovima, pojašnjavaju iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.
Dio sadašnjeg udžbenika istorije za deveti razred osnovne škole u Republici Srpskoj Dragiše Vasića koji se odnosi na posljednji rat na ovim prostorima počinje od 50. stranice pod nastavnom lekcijom “Republika Srpska, Bosna i Hercegovina i prostor bivše Jugoslavije na kraju 20. i početku 21. stoljeća”.
Lekcija obrađuje teme “Građanski rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995). Stvaranje Republike Srpske” i “Republika Srpska u dejtonskoj Bosni i Hercegovini”, gdje se navodi da je Vojska Republike Srpske u julu zauzela Srebrenicu i Žepu, da je u augustu pala Republika Srpska Krajina, kao i da je avijacija NATO pakta u augustu i septembru bombardovala položaje VRS-a, dok su Armija BiH, Hrvatsko vijeće obrane i vojska Hrvatske osvojili južni dio Bosanske krajine i ugrozili Banju Luku.
Lekcija “Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat”, koja je predviđena prema novom nastavnom planu i programu, nije u postojećem udžbeniku.
Prema novom nastavnom planu, djeca bi trebalo da uče o nastanku, Vojsci Republike Srpske, stradanju i zločinima nad srpskim narodom, Glavnom štabu, Vrhovnoj komandi i “herojima rata” – Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Momiru Taliću, Novici Simiću.
Jasmin Medić iz Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu primjećuje da se u nastavnom planu ne pojavljuje Biljana Plavšić, prva žena na čelu Republike Srpske u historiji srpskog naroda.
“Ovo s naukom nema nikakve veze i to je posljedica zvanične politike. Na kraju, kolateralna šteta s dugoročnim posljedicama će biti djeca srpske nacionalnosti, jer živimo u 21. stoljeću, vremenu globalizacije, i naprosto ne možete živjeti u paralelnim svjetovima”, objašnjava Medić.
Plavšić je bila jedina žena na optuženičkoj klupi Haškog tribunala. Ona se 2003. nagodila s Haškim sudom i osuđena je na 11 godina zatvora zbog ratnih zločina. Uprkos tome što se Plavšićeva izjasnila krivom, nakon što je odslužila kaznu i vratila se u Beograd, dala je nekoliko javnih izjava rekavši da je nevina i da je svrha njenog priznanja krivice bilo izricanje blaže kazne.
General-pukovnik Novica Simić, kojeg je Županijski sud u Požegi osudio na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina na području općine Nova Gradiška, u međuvremenu je preminuo.
Momir Talić je preminuo 2003. godine, a Haški tribunal ga je teretio za genocid, progone, deportaciju, istrebljenje, hotimično lišavanje života, mučenje, bezobzirno uništavanje gradova, naselja i sela.
Ko treba zaustaviti izvrtanje sudski utvrđenih činjenica?
