Sudeći po poslednjih nekoliko dana, postao je najtraženija roba u Srbiji Euro. U nekim menjačnicama ga nema dovoljno, a tamo gde je ima skuplji je nego inače. I sve to u vreme kada Narodna banka Srbije drži rekorde oko 30 milijardi evra deviznih rezervi. Na prvi pogled, situacija deluje paradoksalno. Ali tržište često reaguje brže i emotivnije nego što zvanični brojevi mogu da prate.
Panika, NIS i psihologija tržišta
Najviše zahteva izazvala je panika koja je nastala nakon informacija o sankcijama i mogućim pritiscima na NIS. Kada se pojavi strah od volatilnosti, građani i preduzeća instinktivno žele da „očuvaju vrednost“ – obično kupovinom eura u gotovini. Ovaj impuls stvara lokalne nestašice i dovodi do toga da mjenjačnice povremeno ostanu bez deviza, bez obzira na to što je stvarno u sistemu.
U takvim trenucima psihologija tržišta postaje važnija od ekonomskih osnova. Dovoljno je da nekoliko mjenjačnica u jednom dijelu grada prijavi nestašicu, pa da potražnja u ostalim dijelovima zemlje lančano raste.
Fotografija: Shutterstock
Da li zaista nedostaje rezervi?
Uprkos lokalnim nestašicama, NBS ima više nego dovoljno rezervi za očuvanje stabilnosti tržišta. Rezerve od oko 30 milijardi predstavljaju istorijski maksimum i pokrivaju višemesečne uvozne potrebe. Zato centralna banka jasno kaže da nema sistemskog problema i da je riječ o kratkoročnom skoku potražnje.
U praksi to znači da postoji u Srbiji puno eura – samo što se trenutno ne distribuira svuda koliko brzo raste potražnja.
Zašto se kriza i dalje osjeća na ulici?
Burze rade sa ograničenim zalihama gotovine i zavise od isporuka banke. Kada potražnja skoči, dolazi do kratkotrajnog prekida u snabdijevanju. To ne znači da se sistem urušava, ali građani osjećaju konkretne posljedice: veća premija, duple stope (kupovina/prodaja), odbijanje prodaje.
Ovo je dovoljan okidač da se stvori utisak da “evro ne postoji”, iako je to zapravo privremeno usko grlo u distribuciji.
Gdje su pravi rizici
Iako se takve epizode rijetko razvijaju u stvarne valutne krize, opasnost je i dalje prisutna: ako panika potraje dovoljno dugo, mogla bi utjecati inflacijapovećavaju troškove konverzije i stvaraju dodatni pritisak na dinar.
Najveći rizik nije u nedostatku rezervi, već u gubitak poverenja. Kada povjerenje padne, ponašanje na tržištu može postati iracionalno, a onda ni 30 milijardi eura u trezoru ne riješi problem preko noći.
Sistem je stabilan, tržište nervozno
Srbija trenutno nema suštinski problem sa nedostatkom deviza. Rezerve su rekordno visoke, interventni mehanizmi postoje, a finansijski sistem je stabilan. Ali tržište reaguje na strah, a ne na izvještaje centralne banke.
Manjak eura koji građani vide u mjenjačnicama je veći psihološki šok, a ne ekonomska realnoststručnjaci vjeruju, ali takvi šokovi mogu se pretvoriti u prave probleme ako potraju.
(telegrafsko poslovanje)
