U prostorijama Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinireisu-l-ulema Husein ef. Kavazović danas je uručiozahvalnicei darovnicesestrama Šemsi i Begzadi Gavrankapetanović, koje su MuzejuIslamske zajednicepoklonile vrijednuporodičnukolekciju “Majkinih pisama”.
Riječ jeopismimanjihove nane Begzade Gavrankapetanović iz Počitelja, pisanih begovicom, a među kojima seposebno izdvaja pismo upućenoaustrougarskomcaru Franji Josipu I sredinom 1902. godine.
Naime, nakon što je austrougarska vlast konfiskovala vrijednu imovinu ove porodice, BegzadaGavrankapetanovićje napisala pismocaru tražećida joj vrate njene posjede, s obzirom na to da nema od čega školovati djecu.
Pismo je na bosanskom jeziku, alipisanobegovicom.S obzirom da na austrougarskom dvoru niko nije umio pročitati pismo, zatraženo je da se ono prevede.Ovjereno jecarskim pečatima i vraćeno u Počiteljte kao takvo sačuvano do danas.
Sestre Gavrankapetanović su to pismo, zajedno s još petnaest kraćihpisamai dopisnih karti,danas i predale reisu-l-ulemi, odnosno MuzejuIslamske zajednice.
Naglasivši da su do sada vjerno čuvali ovo porodično blago, na čin darivanja su, kako ističestarija sestraBegzada, ponukane upravo željom da se ono ne zagubi ili propadne. Štaviše, ranije su imale planove da istraže na koji način je u Beču tada riješeno pitanje koje je u pismuproblematizirano.
Čin njihove nane – da se pismom slobodno javi caru – Begzada vidi junačkim.Njena sestraŠemsajena seberanijepreuzela obavezuseta pisma prevedu.
–Ne počinje svijet od nas, nego treba da vodimo računa koje su namporukestigle iz prošlosti,odnosnošta treba sačuvati od te prošlosti. Ako mine dočekamoza života da tapisma budu izložena u Muzeju, važno je daihneka sljedeća generacija poslije nas može čitati.To su podacio kulturi bosanskih muslimana u to vrijeme –dodaje Šemsa.
Ranije je Šemsa iz svog slikarskog opusa poklonila Rijasetui dvije slike rađene materijalom skupljenim ispred sarajevske Vijećnice, nakon što je počelo njeno čišćenje poslije agresije. Na slikama su motivi nagorjelih knjiga.I to je bio njen doprinos kulturi pamćenja.
Direktor Muzeja Amir Sakić ističe da je Muzeju velika čast i privilegija to što su se sestre Begzada i Šemsa opredijelileda ovakav”unikatan eksponatterijedak primjerak naše pismenosti, kulture igospoštine”darujuMuzeju.
– Na nama je obaveza da na adekvatan način to prezentiramo javnosti, da kroz muzejsku naraciju upotrijebimo ovaj dokument kao jedan od dokaza naše kulture i pismenosti.BIt ćeveomainteresantno da za buduće edukativne aktivnostiMuzeja koristimo ovaj dokument i da pokušamo pronaći način da naše mlađe generacije podučimo kako se čita i piše begovica – bosanska brzopisna ćirilica. Ovi dokumenti su svjedoci onoga o čemu mi govorimo kao o bogatoj, plodnoj i vrijednoj bosanskoj historiji– kaže direktor Sakić.
Vrijednim napominje činjeniceda je begovica pismo čiji korijen seže u period Srednjeg vijeka, odnosno predislamskog perioda na ovom prostoru,teda jetakva baština sačuvana kroz vjekove “bez obzira na sve različite turbulencije i promjene koje smo kao narod, prostoridržava prolazili kroz historiju.”
Čin darivanja sestara Gavrankapetanović direktor Sakić vidi kao primjer povjerenja prema Zajednici i Muzeju glede dostojnog i pouzdanogočuvanjabaštine u BiH i šireg bošnjačko-kulturnog prostora.
– Već imamo najave i drugih osoba koje su zainteresirane da vrijedne predmete izsvojeprivatne zaostavštine pokloneMuzeju. Ovo je svakako prilika da pozovemo sve koji su zainteresirani i koji imaju nešto što je muzejski vrijedno da donesu, da to procijenimo,odnosnoobradimo na adekvatan način, konzerviramo, zaštitimo i ponudimo javnosti na uvid– poručio je direktor Sakić.
Tokom susreta sestre Gavrankapetanović su reisu-l-ulemu dodatno upoznale s kolekcijom pisama te historijom njihove porodice, a posebno je bilo riječi o Počitelju ipotrebi da se kulturna baština s tog prostora sačuva.
Pri tome je reisu-l-ulema istakao dosadašnje napore Islamske zajednice, ali podsjetio da u tome, zapravo, država ima ključnu ulogu, javlja MINA.
Datum i vrijeme objave: 09.12.2025 – 04:26 sati
