Izraelska vojska je zaista primijenila svoju takozvanu Hanibalovu direktivu, koja dozvoljava vojsci da koristi svu silu potrebnu da spriječi zarobljavanje vojnika, tokom napada pod vodstvom Hamasa na Izrael 7. oktobra, što je rezultiralo gubitkom i civila i vojnih života, navodi istraga izraelskog lista Haaretz pronađeno.
Evo šta znamo do sada:
Šta je Hanibalova direktiva i kako je nastala?
Gotovo dvije decenije, vojna cenzura je držala u tajnosti direktivu, poznatu i kao Hanibalova procedura ili Hanibalov protokol. Omogućava izraelskoj vojsci da koristi bilo koju silu potrebnu da spriječi zarobljavanje izraelskih vojnika i odvođenje na neprijateljsku teritoriju – uključujući akcije koje će rezultirati smrću tih zarobljenika.
1986. komandanti izraelske vojske stvorili su doktrinu nakon što su tri vojnika iz pješadijske brigade Givati zarobljena od strane libanonske grupe. Hezbolah.
U to vrijeme Izrael je okupirao južni dio Libana, invazija na zemlju 1982. Hezbolah je zarobio vojnike koji patroliraju ovom zonom, koja će ostati pod izraelskom okupacijom do 2000. godine.
Tokom tog incidenta, pripadnici brigade su vidjeli vozilo kako se udalji sa svojim drugovima, ali nisu otvorili vatru. Direktiva je došla kao odgovor kako bi se osiguralo da se ovo više nikada ne ponovi.
Posmrtni ostaci zarobljenih vojnika vraćeni su u Izrael 1996. godine u zamjenu za tijela 123 borca Hezbolaha, navodi izraelska vlada.
Od tada tvrdolinijaški stav Izraela posljedica je činjenice da je kidnapovanje vojnika strateški potez za neprijatelja, rekao je za Al Jazeeru Yehuda Shaul, osnivač izraelske nevladine organizacije Breaking the Silence, koji je služio u izraelskoj vojsci od 2001. do 2004. prošlog novembra. Zarobljenici im daju pregovaračku moć i mogućnost da utiču na nacionalni moral i javnu podršku sukobu, rekao je on. Osim toga, neprijatelj ne može izvući strateške informacije ako vojnici umru prije nego što budu zarobljeni.
Tokom trenutnog sukoba, sudbina zarobljenika koje su Hamasovi borci odveli u Gazu 7. oktobra nastavlja da okreće izraelsko javno mnijenje protiv administracije premijera Benjamina Netanyahua. Za javnost je povratak zarobljenika postao ključni aspekt rata. Njihova dobrobit je imenovana kao prioritet u različitim istraživanjima koje su sprovele izraelske institucije.
Isto je važilo i za prethodne zatvorenike. Hamas je 2006. godine zarobio izraelskog vojnika Gilada Shalita. Nakon pet godina zatočeništva, pušten je u zamjenu za više od 1.000 palestinskih zatvorenika, najviše što je Izrael oslobodio u zamjenu za bilo kojeg vojnika.
Porijeklo naziva direktive je sporno jer neki izvori kažu da je nazvano po kartaginjanskom generalu koji je odlučio da se otruje umjesto da ga Rimljani zarobe 181. godine prije Krista.
Međutim, izraelski vojni zvaničnici rekli su da je ime nasumično generirao kompjuter.
Izraelski mediji, uključujući The Times of Israel, su 2016. izvijestili da je načelnik izraelske vojske, general-potpukovnik Gadi Eisenkot, odlučio da “otkaže” Hanibal protokol zbog očigledne zabune oko sloboda koje on daje.
Times of Israel je tada objavio: „Direktiva dozvoljava vojnicima da koriste potencijalno veliku količinu sile kako bi spriječili da vojnik padne u ruke neprijatelja. To uključuje i mogućnost ugrožavanja života dotičnog vojnika kako bi se spriječilo njegovo zarobljavanje.
„Međutim, neki oficiri shvaćaju da naređenje znači da vojnici treba da namjerno ubiju svog saborca kako bi spriječili njegovo hvatanje, a ne da bi ga slučajno mogli ozlijediti ili ubiti u pokušaju.
Šta je Haaretzova istraga otkrila?
Uprkos izvještajima da je direktiva ukinuta još 2016. godine, Haaretzova istraga objavljena u nedjelju otkrila je da su izraelski komandanti naredili njeno raspoređivanje bez ikakvog upozorenja ili daljeg pojašnjenja tokom haotičnog odgovora na događaje od 7. oktobra kada su Hamasovi borci napali vojne ispostave i okolno područje sela u južnom Izraelu.
U napadima je ubijeno 1.139 ljudi, a 251 osoba je odvedena u Gazu kao zarobljenici.
Istražujući odgovor Izraela na taj iznenadni napad, novinari Haaretz-a pregledali su vojnu dokumentaciju i dobili iskaze vojnika, srednjih i viših oficira kako bi otkrili naređenja i procedure koje su tog dana izvršili divizija Gaze, Južna komanda i izraelski generalštab, pokazujući ne samo široko poznavanje Hanibalovog protokola, već i njegovu upotrebu na različitim tačkama napada.
Usred haosa, dok su se izraelski vojni komandanti borili da u potpunosti shvate razmjere Hamasovog napada, navodi se da je direktiva raspoređena u tri vojna objekta. Međutim, naređenja nisu pravili razliku između zarobljenih vojnika i civila.
Prema Haaretz-u, u 7:18 ujutro, tokom ranih sati napada, izvještaj o otmici u Beit Hanoonu, Izraelcima poznatom kao Erez, graničnom prelazu između Izraela i Gaze, naredba koju je izdao štab divizije bila je jednostavno “Hannibal to Erez”, bez daljnjih objašnjenja ili pojašnjenja, što sugerira da je njegovo značenje već dobro poznato svima koji su uključeni u poruku.
U poruci poslanoj Pojasu Gaze oko pet sati nakon početka napada naređeno je: “Nijedno vozilo se ne može vratiti u Gazu.”
Izvor u Južnoj komandi Izraela, odgovoran za nadgledanje dijelova granica s Egiptom, Jordanom i Gazom, kasnije je rekao za Haaretz: “Svi su do tada znali da takva vozila mogu prevesti kidnapovane civile ili vojnike… Svi su znali šta znači ne dozvoliti svakome da se vozila vraćaju u Gazu.”
Izvještaj koji su odobrile Ujedinjene nacije od prošlog mjeseca kako bi se ukupan broj civila i vojnika izgubljenih u izraelskoj vatri tog dana povećao na više od deset. Međutim, Haaretz je rekao da je nemoguće utvrditi obim izraelskih gubitaka kao rezultat te direktive.
Je li Hanibalova direktiva korištena u drugim prilikama?
Bilo je nekoliko prilika do njenog navodnog opoziva 2016. godine kada je Hanibalova direktiva korištena ili se sumnjalo da je korištena.
- U oktobru 2000. Hezbolah je zarobio tri izraelska vojnika na okupiranim farmama Šeba (Har Dov) na granici između okupirane Golanske visoravni, Libana i Sirije. Nakon što je otkrila zarobljavanje vojnika, izraelska Sjeverna komanda naredila je “Hannibalovu situaciju”, koja je dovela do toga da su izraelski jurišni helikopteri pucali na konvoj vozila za koje se vjeruje da su prevozili zarobljene vojnike.
- 2006. godine, nakon otmice izraelskog vojnika od strane Hamasa, pokrenuta je Hanibalova direktiva, ali je bilo prekasno za implementaciju. On je ponovo raspoređen mjesec dana kasnije nakon što je Hezbolah zarobio dva izraelska vojnika. “Da smo ih pronašli, udarili bismo ih, čak i ako je to značilo ubijanje vojnika”, rekao je kasnije za Washington Post visoki izraelski zvaničnik.
- Rečeno je da je direktiva aktivirana i tokom izraelskog rata protiv Gaze 2008. godine kada je granatirana palestinska kuća kako bi se spriječilo da ranjeni izraelski vojnik ostane zarobljen unutra.
- 2014. godine, direktiva je raspoređena u Rafi nakon otmice mlađeg izraelskog oficira. Istražujući pokolj koji je uslijedio nakon zarobljavanja vojnika, Amnesty International je zaključio da je Hanibalova direktiva provedena, što je dovelo do smrti do 200 palestinskih civila, uključujući 75 djece, u napadu koji je predstavljao ono što je opisao kao “ratni zločin “. . Izraelska vojska je kasnije demantovala da je direktiva izdata, iako je priznala da je nekoliko puta pomenuta tokom radio komunikacija.
- Vjeruje se i da je Hanibalova direktiva korištena tokom bitke kod Shujaye 2014. u gradu Gaza, kao i u izbjegličkom kampu Qalandiya 2016. godine, kada je izraelski vojnik nestao u kampu, što je dovelo do masovnog raspoređivanja trupa.
- Pozivajući se na visoki vojni izvor, Haaretz je objavio da je Hanibalova direktiva uvedena 7. oktobra prošle godine i da joj nije naredio komandant divizije. List je pitao ko je izdao naredbu, na što je izvor rekao da će “možda to utvrditi poslijeratna istraga”.
Šta je izraelska vlada rekla o Hanibalu?
The Jerusalem Post je 2006. godine opisao direktivu kao standardnu proceduru koja se koristi u slučaju pokušaja otmice. “Vojnicima je rečeno, iako nikada zvanično” sadržaj ovog naređenja, piše list.
Izraelska vojska je često poricala da tumači direktivu kao da dozvoljava ubijanje kolega vojnika. Međutim, konfuzija oko teksta direktive, kao i ograničenje pisanih verzija protokola na više oficire, doveli su do nejasnoća u pogledu vrijednosti pridate individualnim životima u slučaju otmice.
To je 2011. godine navelo tadašnjeg vojnog načelnika Bennyja Gantza da otvoreno izjavi da direktiva ne dozvoljava ubijanje izraelskih vojnika kako bi se spriječile otmice.
Šta je rekla izraelska vojska?
Općenito se navodi da je izraelska vojna cenzura zabranila raspravu o Hanibalskoj direktivi do 2003. godine, a vojska nije službeno komentirala korištenje direktive.
U razgovoru za Haaretz, portparol izraelske vojske rekao je da je vojska “počela da sprovodi interne istrage o onome što se dogodilo 7. oktobra i prethodnom periodu”, dodajući: “Cilj ovih istraga je naučiti i izvući lekcije koje bi se mogle koristiti u nastavku Kada se ove istrage završe, rezultati će biti transparentno predstavljeni javnosti.”
