Zašto je i kako Turska od početka rata u Iranu prodala 52 tone zlata

Turska prodaje zlato, Rusija i Poljska razmatraju slične poteze, dok Kina povećava rezerve, što zajedno snažno utječe na globalno tržište plemenitih metala i kretanje cijena.

Turska je od početka rata u Iranu prodala ili posudila oko 20 milijardi dolara u zlatu, u valu rasprodaje koji je pridonio najvećem mjesečnom padu cijene tog metala od 2008. godine.

Centralna banka Republike Turske prodala je 52 tone zlata između 27. februara i 27. marta, prema analizi konsultantske kuće Metals Focus temeljene na službenim podacima, čime su neto zlatne rezerve pale na 440 tona, najniži nivo u više od dvije godine.

Banka je u istom razdoblju ugovorila i zamjene (swapove) za oko 79 tona zlata, iznajmljujući poluge radi dodatnih prihoda i povećanja ponude na tržištu, što je dodatno pritisnulo cijene dok je pokušavala stabilizirati liru.

Ukupna vrijednost prodaje i swapova iznosi gotovo 20 milijardi dolara prema trenutnim cijenama, prema izračunima Financial Timesa.

Centralne banke “ruše” cijenu

Globalni energetski šok i širenje sukoba na Bliskom istoku potaknuli su sve veći broj zemalja, uključujući Rusiju i Poljsku, da razmotre prodaju zlata kako bi ojačale svoje valute ili poboljšale fiskalnu poziciju.

Turska centralna banka bila je među onima koje su također prodavale američke državne obveznice u nastojanju da ojačaju vlastitu valutu.

Iako su centralne banke godinama bile ključni pokretač rasta cijena zlata, koje je u januaru dostiglo rekord od više od 5500 dolara po unci, promjena u njihovu ponašanju nedavno je pritisnula cijene prema dolje, upozoravaju analitičari. Prošli mjesec cijene su pale za 11,5 posto, što je najlošiji rezultat u posljednjih 18 godina.

Turska centralna banka držala je između 60 i 70 posto svojih rezervi u zlatu, zbog čega je dio tih zaliha morala prodati ili zamijeniti kako bi osigurala potrebnu dolarsku likvidnost. Ulazak većih količina zlata na tržište može imati snažan utjecaj na cijene, iako se procjenjuje da banka trenutno raspolaže dovoljnom likvidnošću te nema neposrednu potrebu za daljnjom prodajom.

Prodaja zlata naglašava odlučnost Turske da stabilizira liru, što je ključni element višegodišnje strategije suzbijanja inflacije, koja trenutno iznosi 31 posto.

Neto međunarodne rezerve Turske gotovo su prepolovljene, na 46 milijardi dolara od početka rata u Iranu, prema procjenama Bürümcekçi Research and Consultinga temeljenima na službenim podacima.

Neki koriste priliku

Ovi potezi odražavaju i širu promjenu u upravljanju zlatnim rezervama centralnih banaka. Prošle godine neto kupovina zlata od strane centralnih banaka iznosila je oko 860 tona, što je pad od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato.

Ove godine među poznatim prodavcima, uz Tursku, nalazi se i Rusija, koja je u januaru i februaru prodala 15 tona zlata. Poljska je također razmatrala prodaju dijela rezervi za finansiranje odbrane, iako je vlada odbila taj prijedlog.

Ipak, ne idu svi u istom smjeru. Narodna banka Kine u martu je kupila 160.000 unci zlata, što je najveća zabilježena kupovina u više od godinu dana. To bi moglo upućivati na strategiju iskorištavanja nižih cijena.

Sve više centralnih banaka pokazuje interes za zlato, no trend ide u oba smjera. Dok jedni prodaju kako bi osigurali likvidnost, drugi koriste pad cijena za povećanje rezervi.

Autor Borivoje Dokler, Forbes Hrvatska