Dok je u eurozoni inflacija u trećem kvartalu 2025. godine iznosila 2,1%, u BiH ona je dosegnula 4,4%. Kako se navodi u biltenu Centralne banke BiH (CBBiH), ukupna inflacija je, u prvih devet mjeseci prošle godine, jačala prvenstveno zbog baznog efekta, te snažnog rasta cijena hrane i električne energije, do nivoa od 3,9%. Rast inflacije je, također, bio uzrokovan i snažnim rastom prosječnih realnih plata nakon povećanja minimalnih plata, te njegovog prelijevanja na rast cijena usluga. Na kraju septembra, inflacija je iznosila 4,2%, što je čak 3,4 procentna poena više nego u istom periodu prethodne godine.
Najveći godišnji rast cijena, u trećem kvartalu, zabilježen je u kategorijama hrana i bezalkoholna pića (9,2%), usluge restorana i hotela (7,6%), te zdravstvenim uslugama (6,0%). Ipak, na kraju trećeg kvartala, cjenovni odjeljak hrane i bezalkoholnih pića je zabilježio nižu stopu rasta (za 3 procentna poena) u odnosu na kraj prethodnog kvartala.
Za prvih devet mjeseci prošle godine, cijene hrane i bezalkoholnih pića su zabilježile rast od 8,7%. Također se navodi kako je u prvih devet mjeseci bio primjetan snažniji godišnji rast cijena režijskih troškova, u odnosu na prethodna dva kvartala, a na čiji rast je uticalo poskupljenje električne energije za domaćinstva u oba entiteta.S druge strane, prevoz je zabilježio godišnji pad cijena od 2,3%, i taj trend traje već peti kvartal u nizu. Kategorija odjeće i obuće, koja kontinuirano djeluje deflatorno na ukupne prosječne potrošačke cijene, također je zabilježila godišnji pad cijena od 6,2%. Izraženi rast cijena hrane i režijskih troškova direktno utječe na povećanje troškova života, pri čemu ove dvije kategorije zajedno čine preko 52% ukupne potrošnje domaćinstava. Posljedično, dolazi do smanjenja realne kupovne moći stanovništva. Ovakva kretanja ukazuju da su na rast cijena, u značajnoj mjeri, utjecali faktori iz domaćeg okruženja.
“U narednom periodu, očekujemo da će inflacija, između ostalog, biti pod sve većim utjecajem rasta cijena električne energije, kao i rasta plata, čiji efekti se prelijevaju na cijene usluga”, navodi se u biltenu CBBiH.
Na agregatnom nivou, indeks potrošačkih cijena dostigao je rekordne vrijednosti, s prosječnim rastom cijena od 28,2% u odnosu na 2021. godinu, odnosno period prije snažnih inflatornih šokova. U poređenju s prosjekom iz 2015. godine, cijene usluga restorana i hotela porasle su za čak 45,3%, dok su usluge prevoza i lične njege zabilježile rast od 40,5% i 35,8%, respektivno.
“Za razliku od inflacije 2021. do 2023. godine, koja je bila „uvezena“ (tzv.cost-push tip) i odnosila se na gotovo šokantan porast cijena ulaznih inputa u prozvodnji i trgovini na gotovo cijeloj planeti, ova inflacija (tzv. demand pull tip) je, čini se, „naša“ i time je naša odgovornost za reakciju veća”, pojasnio je za Forbes BiH Dino Osmanbegović, bankarski i finansijski ekspert za u svojoj analizi inflacije u BiH i zašto se ona razlikuje od inflacije koju smo imali od 2021. do 2023.godine.
Datum i vrijeme objave: 09.02.2026 – 10:44 sati
