Labav savez lijevih stranaka osvojio je najviše mjesta na francuskim parlamentarnim izborima s visokim ulozima, porazivši i krajnju desnicu i centrističku koaliciju predsjednika Emmanuela Macrona.
Nijedna grupa nije osvojila apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini od 577 mjesta u drugom krugu glasanja u nedjelju, gurnuvši Francusku u politički lim bez jasnog puta za formiranje nove vlade, dva dana prije velikog samita NATO-a i tri sedmice prije Olimpijskih igara u Parizu.
Premijer Gabriel Attal rekao je da će Maconu ponuditi ostavku u ponedjeljak, ali je spreman da služi “koliko dužnost zahtijeva”, posebno u svjetlu predstojećih Igara.
“Naša zemlja se suočava sa političkom situacijom bez presedana i sprema se da dočeka svijet za nekoliko sedmica”, rekao je Attal.
Novi narodni front (NFP) – formiran prošlog mjeseca nakon što je Macron raspisao vanredne izbore – okupio je ranije duboko podijeljene socijaliste, zelene, komuniste i tvrdolijevu Francusku nepokornutu u jedan tabor.
Ljevičarska grupa osvojila je 177 mjesta, Makronov ansambl 148 mjesta, a Nacionalna skupština Marine Le Pen (NR) 142 mjesta.
Rezultat označava novi vrhunac za krajnju desnicu, ali je daleko od pobjede kojoj se nadala Narodna skupština nakon što je Macron raspisao prijevremene izbore u, kako je rekao, pokušaju da se zaustavi klizanje Francuske prema političkim ekstremima.
Pristalice ljevice okupile su se na Place Republique u centru Pariza kako bi proslavile rezultate, dok su ljudi palili baklje, svirali bubnjeve i skandirali „Pobijedili smo! Osvojili smo!”
Vatreni ljevičar Jean-Luc Melenchon, lider tvrdo ljevice Francuska nepokolebljiva (LFI) i kontroverzni lider koalicije NFP, tražio je da se ljevici dozvoli formiranje vlade.
“Njezini sastavni dijelovi, ujedinjena ljevica, pokazali su se kao ravnopravni u istorijskoj prilici i na svoj način osujetili zamku koja je postavljena zemlji. On je na svoj način još jednom spasio Republiku.”
Nacionalni skup (RN) vodio je utrku nakon prvog kruga izbora 30. juna, a ankete su predviđale da će predvoditi najveću stranku u parlamentu nakon izbora u nedjelju.
Macronov ured saopćio je kasno u nedjelju da je francuski lider primio na znanje rezultate.
“Predsjednik će osigurati da se poštuje suvereni izbor francuskog naroda”, navodi se u saopštenju.
Marine Le Pen, za koju se vjeruje da razmišlja o četvrtoj predsjedničkoj kandidaturi 2027. godine, rekla je da je rezultat postavio temelje za “pobjedu sutrašnjice”.
„Plima raste. Ovog puta se nije podigla dovoljno visoko, ali nastavlja da raste i, posljedično, naša pobjeda se samo odgađa”, rekla je Le Pen.
‘Nespreman’
Reporterka Al Jazeere Natacha Butler, izvještavajući iz Pariza, rekla je da su ljudi “svi bili zatečeni kada su objavljeni rezultati (izlaznih anketa).
“Za ljude ovdje u sjedištu RN-a, ovo je ogroman udarac”, rekla je ona. “Le Pen je toliko dugo želela da bude predsednica Francuske… Još jednom je poražena.”
Izborna kampanja, najkraća u francuskoj istoriji, obilježena je prijetnjama i nasiljem – uključujući rasističko zlostavljanje – protiv desetina kandidata i agitatora.
Oko 30.000 policajaca raspoređeno je da održavaju red, a mnogi birači su izrazili bojazan da bi nakon objavljivanja rezultata u nekim gradovima mogli izbiti neredi.
Izlaznost je, međutim, bila visoka, a kandidati ljevice i centra pozivali su pristalice da brane demokratske vrijednosti i vladavinu prava, dok je krajnja desnica nanjušila priliku da promijeni uspostavljeni poredak.
Do 17 sati (15:00 GMT) izašlo je oko 61,4 posto birača, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova – najviše u ovoj fazi zakonodavne utrke od 1981. godine.
Rome-Sarah Alouane, istraživač sa Univerziteta Toulouse-Capitol, rekla je za Al Jazeeru da je Francuska “izbjegla najgore večeras, to je sigurno”.
“Došlo je do masovnog glasanja ljudi za koje mislim da su jednostavno shvatili koliko je opasno da ekstremna desnica dođe na vlast”, rekla je ona.
“Ali i dalje bismo trebali biti zabrinuti da smo uopće bili u toj situaciji.”
