Povodom 8. aprila, Međunarodnog dana Roma, Ujedinjene nacije u BiH, Evropska unija u BiH i Misija OSCE-a u BiH ponovo potvrđuju važnost unapređenja dobrobiti, inkluzije i položaja Roma i Romkinja u Bosni i Hercegovini, uključujući i kroz rješavanje dugotrajne diskriminacije, predrasuda, stereotipa i govora mržnje koji i dalje pogađaju romske zajednice.
U nastavku je zajednička izjava koju prenosimo u cjelosti.
Na Međunarodni dan Roma, ponovo potvrđujemo važnost unapređenja dobrobiti, inkluzije i položaja Roma i Romkinja u Bosni i Hercegovini, uključujući i kroz rješavanje dugotrajne diskriminacije, predrasuda, stereotipa i govora mržnje koji i dalje pogađaju romske zajednice. Kao imperativ ljudskih prava i važan razvojni prioritet, inkluzija Roma ključna je za prekidanje kruga isključenosti i pružanje nade djeci i mladima.
Kako je istaknuto u posljednjem izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, Romi i Romkinje ostaju najranjivija i najugroženija manjina u zemlji, suočena s trajnom diskriminacijom, anticiganizmom i društvenom isključenošću. Procjenjuje se da oko 50.000 Roma u Bosni i Hercegovini i dalje nailazi na sistemske prepreke u ostvarivanju svojih građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i socijalnih prava. Prevelik broj Roma i Romkinja redovno je izložen stigmatizaciji i stereotipima, dok institucije ne uspijevaju zaštititi njihova prava i odgovoriti na njihove potrebe.
Ovi izazovi odražavaju ukorijenjenu diskriminaciju, kao i dugogodišnje nedostatke u kreiranju i pružanju javnih usluga. Nejednak pristup obrazovanju, zdravstvu, stanovanju, vodi i sanitarnim uslovima, socijalnoj zaštiti i zapošljavanju dodatno produbljuje dugoročnu socioekonomsku marginalizaciju. Za pravovremene politike zasnovane na potrebama i dokazima, pravedno pružanje usluga i snažniju institucionalnu odgovornost potrebni su tačni i ažurni podaci. Uz ograničene i nedovoljno razvrstane podatke o romskim zajednicama, nije moguće u potpunosti sagledati stvarni razmjer ovih nejednakosti.
Romi ostaju najmarginaliziranija manjina u zemlji, koja je nesrazmjerno isključena iz političkog, društvenog i ekonomskog života, s posljedicama koje se prenose kroz generacije. Izuzetno nizak procenat romske djece u predškolskom obrazovanju – manji od 2% – ovu zajednicu stavlja u nepovoljan položaj od samog početka. Dok pohađanje osnovne škole u općoj populaciji dostiže 98%, samo 69,3% romske djece je upisano u osnovnu školu. Taj procenat pada na 23% u srednjoškolskom obrazovanju – sa tek 18% romskih djevojčica. Ove prepreke u obrazovanju dodatno produbljuju socioekonomsku isključenost romskih zajednica, jer doprinose trajnim nejednakostima u pristupu održivim izvorima prihoda i formalnom zaposlenju, aktivnom učešću na tržištu rada i socijalnoj zaštiti.
Žene i djevojčice Romkinje susreću se sa višestrukim i međusobno isprepletenim oblicima diskriminacije na osnovu roda, etničke pripadnosti i socioekonomskog statusa, što stvara dodatne prepreke u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju i učešću u donošenju odluka. U pojedinim romskim zajednicama, rani brakovi imaju ozbiljne posljedice za djevojčice i dječake – stvaraju pritisak da prerano preuzmu uloge odraslih, sužavaju njihove obrazovne i ekonomske mogućnosti, te utiču i na njihovu tjelesnu autonomiju.
Romi se i dalje suočavaju s preprekama u ostvarivanju građanskih i političkih prava, uključujući izborna prava, zbog svog ustavnog statusa „Ostali”. U presudi u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da ustavni i izborni okvir u BiH diskriminira Ostale, uključujući Rome, u ostvarivanju njihovih izbornih prava. Neprovođenje ove presude, kao i kasnijih odluka u sličnim predmetima, dodatno naglašava potrebu za dugoočekivanim reformama kroz inkluzivne konsultacije s civilnim društvom, uključujući i Rome i Romkinje.
Potencijalna apatridija dodatno otežava ostvarivanje osnovnih građanskih i političkih prava. Uz napomenu da je ostvaren napredak, zahvaljujući podršci međunarodnih partnera i civilnog društva, te da je većini poznatih ranjivih osoba pružena pomoć kako bi potvrdile svoj pravni identitet, neki Romi i Romkinje i dalje ostaju u riziku, između ostalog i zbog nedostajuće ili nepotpune dokumentacije za djecu rođenu u inostranstvu čiji su roditelji iz BiH.
Veća inkluzija Roma i Romkinja zahtijeva i priznavanje historijskog stradanja romskih zajednica, uključujući zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata i sukoba od 1992. do 1995. godine. Nedavna istraživanja dokumentovala su masovna ubistva, prisilne nestanke, mučenje, seksualno nasilje povezano sa sukobom i prisilno raseljavanje Roma i Romkinja, uključujući i djecu. U pojedinim područjima, romska naselja su potpuno uništena. Pravično i djelotvorno suočavanje s prošlošću u BiH zahtijeva osiguravanje odgovornosti za ove zločine nad Romima i Romkinjama, kao i istinu, reparacije i memorijalizaciju, kako bi se osiguralo da ova historija ne bude izgubljena niti zaboravljena.
Gledajući naprijed, i svjesni da je pred nama još mnogo posla, pozdravljamo pripremu novog Akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Romkinja za period 2026 – 2030. Ipak, sa zabrinutošću konstatujemo da Vijeće ministara BiH nije usvojilo nacrt Plana. Važno je da se ovaj proces nastavi bez daljnjeg odgađanja. Stoga pozivamo nadležne institucije da nastave rad na osnovu već uloženih značajnih napora i dostave revidiranu verziju Plana Vijeću ministara na hitno razmatranje i usvajanje.
Unapređenje inkluzije Roma i Romkinja proizlazi iz međunarodnih obaveza BiH u oblasti ljudskih prava; preporuka međunarodnih mehanizama za ljudska prava, uključujući i onih u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda; obaveza preuzetih kroz Agendu 2030 za održivi razvoj i načela da niko ne smije biti izostavljen; relevantnih obaveza koje je BiH preuzela kao država članica OSCE-a, kao i Deklaracije o integraciji Roma i Romkinja usvojene 2019. u Poznanu. Inkluzija Roma i Romkinja je također jedno od ključnih mjerila napretka BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, što je izričito prepoznato u Reformskoj agendi Bosne i Hercegovine i Planu rasta Evropske unije, posebno u oblasti javnih politika koje se odnose na ljudski kapital, a koja naglašava potrebu da se ranjivosti marginaliziranih grupa, uključujući Rome i Romkinje, adresiraju kroz bolji pristup obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama.
U konačnici, osiguravanje pune inkluzije Roma i Romkinja je od suštinskog značaja i za izgradnju pravednijeg, kohezivnijeg i otpornijeg društva za sve, kažu u zajedničkoj izjavi Ujedinjene nacije u BiH, Evropska unija u BiH i Misija OSCE-a u BiH.
Datum i vrijeme objave: 08.04.2026 – 16:07 sati
