Građani Srbija i dalje može da podnosi zahteve za upis bespravnih nepokretnosti na osnovu Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na nepokretnostima (Svoj na svome)a prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda, do sada je stiglo oko 2,3 miliona prijava građana.
Rok za podnošenje prijava bio je 5. februar, ali jeste zbog velikog interesovanja građana i naglog povećanja broja korisnika u sistemu produžen je za još tri dana, odnosno do 8. februara u ponoć.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević rekla je ranije da će građani koji iz opravdanih razloga ne mogu da prijave nelegalnu gradnju to moći da učine do 24. oktobra.
Odgovarajući na pitanje Tanjuga da li će ga biti rok za podnošenje prigovora je produžen do 5. marta, ministar je rekao da se i on produžava u skladu sa produženjem osnovnog roka.
“Dakle, rok do 5. marta biće produžen srazmerno produženju ovog osnovnog roka, ali to je samo za iznošenje primedbi na podnete prijave”, precizirao je tada Sofronijević.
U Srbiji, prema nekim podacima, ima cca 4,8 miliona bespravnih objekata, a ministar je ranije naveo da među njima ima i onih sa privremenim građevinskim dozvolama.
“Zakon građanima donosi pravnu sigurnost, pravnu vidljivost i ono što mi uvek volimo da kažemo – da konačno mogu da budu to što su. Međutim, korist ima i država jer dobija uređen sistem, preciznu evidenciju šta je izgrađeno na teritoriji Republike i ko je vlasnik tih objekata. Koristi i privreda, jer zakon doprinosi boljoj poslovnoj klimi i uređenju tržišta nekretnina”, rekao je ministar.
Zakon o posebnim uslovima za upis i upis prava na nepokretnostima (Svoj na svome) stupio je na snagu krajem oktobra.i omogućava vlasnicima nelegalnih objekata da legalizuju svoje nekretnine uz naknadu od 100 do 1.000 eura.
Visina naknade zavisila je od površine objekta i mjesta gdje se nekretnina nalazi, a plaćanja su oslobođeni primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, vojnici, samohrani roditelji i porodice sa troje i više djece.
Registracija nelegalnih objekata na osnovu zakona “Svoj na svome” počela je 8. decembra putem digitalne platforme koju je uspostavila Agencija za prostorno planiranje i urbanizam..
Građani su imali priliku da se prijave u 547 pošta širom Srbije, kao i na još 150 lokacija.
Zakonom je predviđeno da se objekti evidentiraju i potom upisuju u katastar nepokretnosti, što će građanima omogućiti slobodno raspolaganje svojom imovinom – kupovinom, nasljeđivanjem, hipotekom, pravnim priključenjem na komunalnu i drugu infrastrukturu.
Takođe, zakon predviđa nultu toleranciju prema novoj bespravnoj gradnji, jer će nakon njegovog stupanja na snagu svi objekti koji su izgrađeni bez građevinske dozvole, odnosno bez rješenja o odobrenju za izvođenje radova, biti upisani u državnu svojinu.
Za porodične kuće i stanove visina naknade zavisila je od veličine mesta, odnosno broja stanovnika, pa je tako u Beogradu taksa bila od 100 do 1.000 evra, u mestima sa više od 100.000 stanovnika naknada se kretala od 100 do 500 evra, a u mestima sa 0,00 do 50 stanovnika, a u mestima sa00 do 50 100 do 300 evra.
IN mjesta sa manje od 50.000 stanovnika, naknada je bila fiksna i iznosila je 100 eura.
Za skladišta, poslovne i pomoćne zgrade, kao i proizvodne pogone, naknada se utvrđuje prema površini objekta:
Za objekte manje od 500 kvadrata bilo je besplatno, za objekte veće od 500 kvadrata naknada je iznosila 10 eura za svaki naredni kvadrat iznad 500 kvadrata.
Od dokumentacije su građani morali da prilože važeću ličnu kartu ili pasoš, osnov sticanja u vidu ugovora, ostavinske odluke ili presude, broj katastarske parcele koji se nalazi na sajtu „Geosrbija“, podatke o objektu (vrsta objekta, površina, spratnost) i izjavu po datim informacijama da je tačna da je data krivična i materijalna odgovornost.
Agencija za prostorno planiranje i urbanizam upoređuje podatke iz prijave i javnih evidencija.
Ukoliko je rezultat provjere pozitivan, Agencija izdaje potvrdu i dostavlja je RGZ-u koji vrši primarnu registraciju prava vlasništva, bez obzira na prethodne procedure..
Ukoliko je rezultat provjere negativan, agencija će bez odlaganja, elektronskim putem, obavijestiti podnosioca zahtjeva i nadležnog građevinskog inspektora.
Za objekte izgrađene na tuđem privatnom zemljištu, bez pravnog osnova – agencija će pozvati podnosioca zahtjeva da uredi odnose sa vlasnikom zemljišta..
Objekti izgrađeni na površinama koje su planirane i privedene javnoj nameni, kao i u zaštićenim područjima, biće uklonjene ili će postati vlasništvo države.
Privremeni objekti (npr. mobilne kućice, kontejneri, balon hale) uknjižit će se bez upisa prava vlasništva.
Ukoliko je investitor poznat, umjesto vlasnika stana podnosi zahtjev za upis zgrade i snosi troškove naknade..
Ako je investitor nepoznat, za upis zgrade može podnijeti zahtjev bilo koji zakupac, upravnik, profesionalni upravnik ili drugo lice koje ima pravni interes, nakon čega vlasnik stana podnosi zahtjev za svoj stan i plaća naknadu.
Naknada za upis prava svojine na poslovnim i drugim objektima plaća se u visini doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta..
Naknada se ne plaća unaprijed, već je nakon obavještenja Agencija dostavlja e-mailom, telefonom ili na adresu navedenu u prijavi.
Svi iznosi se plaćaju u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate.
Predmet upisa i upisa prava u registar nepokretnosti, odnosno legalizacije bespravne gradnje, bili su, između ostalog, objekti i dijelovi objekata koji su izgrađeni protivno zakonu, zatim oni na kojima su izvedeni radovi bez odobrenja za izvođenje radova kao što su sanacija, rekonstrukcija, adaptacija, promjena namjene i slično, kao i objekti za koje je izdat 1. maj. 2003.
Zakon sadrži i socijalnu komponentu, jer su posebni uslovi propisani za vlasnike objekata čija je jedina nekretnina njihova i koji tu žive sa svojom porodicom, za samohrane roditelje, primaoce socijalne pomoći, seoska domaćinstva, vojnike, porodice sa troje i više djece – propisano je da ne plaćaju naknadu za legalizaciju.
(Telegraf.rs/Tanjug)
