Najveća kontroverza nakon otvaranja Olimpijskih igara u Parizu 2024. je nastup alžirske bokserke Iman Helif (Imane Khelif). Mnogi su je odmah svrstali u transrodnu sportistkinju, nakon što je Italijanka Angela Carini predala meč jer nije htela da se bori sa muškarcem, rekavši da je niko nikada u karijeri nije tako udario. Na njenu stranu stali su skoro svi, od italijanskog premijera Đorđa Melonija, brojnih sportista, do Elona Maska. Svi su, bez puno argumentacije, osudili alžirskog boksera i može se reći da smo imali pravo međunarodno nasilje. A onda je njen otac nazvao i pokazao fotografije svoje kćerke Iman, koja je rođena kao djevojčica, odrasla i kao takva odrasla u vrlo konzervativnom alžirskom društvu. Nakon toga, Međunarodni olimpijski komitet izdao je saopštenje koje je glasilo: „Svi sportisti koji učestvuju na bokserskom turniru Olimpijskih igara u Parizu 2024. će se pridržavati uslova takmičenja i svih važećih medicinskih propisa utvrđenih od strane Bokserska jedinica Pariz 2024 (PBU). Kao i na prethodnim olimpijskim takmičenjima u boksu, pol i starost sportista se zasnivaju na njihovom pasošu.
Suština je da Iman ima ženske genitalije, da je odgajana i odgojena kao djevojčica i kao takva prihvaćena u sredini u kojoj živi. Kasnije je saznala da umjesto ženskog kariotipa od 46 XX ima muški kariotip 46 XY. Ništa od ovoga nikome ne bi bilo zanimljivo da nema više testosterona od žene, što joj objektivno daje prednost u snazi i udarcu..
Razlike u rodnom razvoju – DSD
Razlike u rodnom razvoju. Razlike u rodnom razvoju ili skraćeno DSD) je medicinska terminologija za ovo stanje koju svi sada koriste.
DSD je grupa rijetkih stanja koja uključuju gene, hormone i reproduktivne organe, uključujući genitalije. To znači da se seksualni razvoj osobe razlikuje od većine drugih ljudi. Ponekad se koristi izraz “poremećaji seksualnog razvoja”, kao i “varijacije polnih karakteristika” ili “različiti seksualni razvoj”.
Zašto se javlja DSD?
Osoba može imati spolne hromozome koji su obično povezani sa ženskim (XX hromozomi) ili muškim (XY hromozomi) kariotipom, ali reproduktivni organi i genitalije mogu izgledati drugačije nego inače. To je nasljedni poremećaj, ali nema jasnog razloga zašto se to događa. Najčešće se osobi sa DSD dijagnosticira u trenutku rođenja ili ulaska u pubertet.
DSD – vrste i objašnjenje njihovih karakteristika
Postoji mnogo različitih tipova DSD-a. Najčešće se dešava da genitalije ne odgovaraju genotipu. Neki ljudi imaju XX (ženske) hromozome sa jajnicima i maternicom, ali bez ženskih genitalija. Na primjer, mogu imati razvijeniji klitoris, ali njihova vagina može biti zatvorena. Doktori nazivaju ovo stanje 46 XX DSD. Najčešći uzrok je kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde. kongenitalna adrenalna hiperplazija – CAH). Osobi sa CAH nedostaje enzim koji je tijelu potreban da proizvodi hormone kortizol i aldosteron. Bez ovih hormona, tijelo proizvodi više androgena (muških polnih hormona). Ako je dijete žensko, povišeni nivoi androgena prije rođenja mogu uzrokovati da genitalije izgledaju drugačije, kao što je veći klitoris i neotvorena vagina.
Neki ljudi imaju XY (muške) hromozome, ali se njihove vanjske genitalije možda neće razviti na uobičajen način za djevojčice ili dječake. Ponekad je u početku teško znati da li su njihove genitalije sličnije djevojčicama ili dječacima. Osoba može imati matericu i testise u tijelu koji možda ne funkcionišu. Doktori nazivaju ovo stanje 46 XY DSD. Mnogi ljudi sa 46 XY DSD su dječaci rođeni s mokraćnim otvorom na ili ispod baze penisa. Postoji nekoliko uzroka 46 XY DSD. Jedan od mogućih uzroka je sindrom neosjetljivosti na androgene, gdje tijelo “ignorira” ili je neosjetljivo na androgene. Ponekad tijelo osobe uopće ne reagira ili samo djelimično reaguje na androgene. Potpuna neosjetljivost na androgene čini osobu sa XY hromozomima ženskom. Djelomična neosjetljivost na androgene može značiti da su neki ljudi muškarci, a drugi žene, s normalnim genitalijama, ali različitim spolnim razvojem.
Neki ljudi imaju hromozomski uzorak koji je neobičan, tako da imaju jedan X hromozom (XO) ili mogu imati dodatni hromozom (XXY). Njihove unutrašnje i vanjske genitalije mogu biti muške ili ženske, ali možda neće proći kroz puni fizički razvoj u pubertetu. Na primjer, dijete sa ženskim genitalijama možda neće imati menstruaciju.
Ima jedan tip Klinefelterov sindrom, gdje je rođen dječak sa dodatnim X hromozomom (XXY). To može značiti da ne proizvode normalne nivoe testosterona, polnog hormona odgovornog za razvoj muških karakteristika kao što su testisi i kosa. Testosteron je takođe važan za snagu kostiju i mušku plodnost.
Još jedan primjer ove vrste DSD-a je Turnerov sindrom, gde je rođena devojčica sa nedostajućim X hromozomom. Djevojčice i žene s Turnerovim sindromom često su neplodne i mogu biti niže od prosjeka.
Postoje osobe s normalnim vanjskim genitalijama, ali bez materice. Neke žene se rađaju sa nerazvijenom maternicom ili bez materice, grlića materice i gornjeg dijela materice. Jajnici i vanjske genitalije izgledaju isto kao i kod većine djevojaka i žena, a razvijaju se grudi i stidne dlačice. To se zove sindrom Rokitanski. Poznat je i kao Mayer–Rokitanski–Kister–Hauser (Mayer-Rokitansky-Küster-Hauser) sindrom ili MRKH sindrom. Uzrok nije jasan, ali djevojčice i žene sa Rokitansky sindromom/MRKH imaju XX hromozome. Često je prvi znak Rokitanovog sindroma to što djevojčica nema menstruaciju. Nedostatak materice znači da žena ne može zatrudnjeti, ali je ponekad moguće uzeti jajne ćelije iz jajnika, oploditi ih i usaditi u matericu druge žene (surogatsko majčinstvo).
Moguće su mnoge varijacije. Dakle, neke osobe s vrlo rijetkim tipom DSD-a imaju i tkivo jajnika i testisa (ponekad jedan jajnik i jedan testis). Njihovi genitalije mogu izgledati kao ženski ili muški, ili mogu izgledati drugačije. Većina ljudi sa ovom vrstom DSD-a ima XX (ženske) hromozome. Uzrok obično nije jasan, ali kod nekih ljudi s ovim stanjem otkriveno je da se genetski materijal koji se normalno vidi na Y hromozomu pojavljuje na njihovom X hromozomu. Doktori ovo stanje nazivaju 46 XX ovotestikularni DSD.
Apel Iman Helif
Zbog svega nije lako komentirati status Iman Helif, ali jedno je sigurno – toliko je podijelila svijet da je jedni nedvosmisleno osuđuju, dok drugi podržavaju njeno pravo da se takmiči. Stoga se Iman obratila svima rekavši da “šalje poruku svim ljudima na svijetu da se pridržavaju olimpijskih principa i da se suzdrže od maltretiranja svih sportista, jer to ima ogromne posljedice”. Može uništiti ljude, može ubiti ljudsku misao, duh i um. To može podijeliti ljude.” I zato ih je zamolila da se uzdrže od maltretiranja.
Slučaj Custer Semeny
Na kraju bi sve podsjetio slučaj Kastera Semenje, južnoafričkog olimpijskog trkača , koja je prošle godine dobila slučaj diskriminacije na Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR). Uprkos tome, njoj i mnogim drugim sportistima zabranjeno je da se takmiče u sportovima prema propisima Svetske atletike. Ženama poput Caster Semenya, koje imaju prirodno više razine testosterona povezane sa spolnim razlikama (DSD), zabranjeno je da se takmiče – osim ako se ne podvrgnu medicinski nepotrebnim intervencijama kako bi snizile nivo testosterona na proizvoljne standarde za žene.
Očigledno je da sadašnji nivo medicinske i pravne nauke nije u stanju da jasno definiše pitanja ovako složenih genetskih poremećaja, što je važno razumeti pre nego što nekome sudimo.
Naslovna fotografija – © ProPhoto1234 / Shutterstock.com
