Bez obzira na modne i vrtlarske trendove koji se mijenjaju iz godine u godinu, nijedna od njih nije zaobišla biljne vrste koje u svom lišću kriju prave adute. Dekorativne vrste listova apsolutni su vladari modernih baštenskih kreacija. Svaki pejzažni arhitekta će vas savjetovati u svom vrtovimabilo na terasama ili u dvorištima, oslanjaju se na biljke koje su okićene ukrasnim lišćem.
Postoje mnoge vrste sa ukrasnim listovima koje možete uspješno uzgajati u ovoj kontinentalnoj klimi. Neki prezimljuju i uglavnom su prvi izbor domaćih baštovana. Ali pravi izazov je briga o lisnatim biljkama koje ne mogu preživjeti naše zime. Uglavnom su ukrašene bujnim i raskošnim listovima i svrstavaju se u sezonske.
Poslednjih godina u domaćim baštenskim centrima moguće je nabaviti biljke kao što su ipomeja, kopriva, eukaliptus, slanina, crassula, jadranska lepotica ili dihondra, koje su izuzetan ukras bilo da ih sadite sami ili u društvu ljeti. cveće i neke egzotične vrste.
Dichondra za sve
dihondra (Dichondra argentea) je puzavica, u našim uslovima jednogodišnja. Ne može prezimiti u kontinentalnim zimama, ali baštovani ga rado kupuju svakog proljeća. Nije skup i raste vrlo brzo ako mu uslovi odgovaraju.
Dichondra može imati srebrne ili zelene listove. Karakterizira ga viseće drvo koje može narasti do dva metra. Naime, formira zavjesu koja pada, a ako je uzgajate u žardinjerima na prozorima, pogled na dugu, zelenu “bradu” je izvanredan.
Ako uzgajate dihondru na gredici, jedna biljka može pokriti kvadratni metar prostora.
Aduti dihondre nisu cvijeće, iako ona, kao i sve biljke, cvjeta. Cvjetovi su neugledni i bez mirisa. Važno je znati da ova vrsta dolazi sa Mediterana i voli toplinu i sunce. U svom prirodnom okruženju, čak ga koriste za formiranje travnjaka kada trava padne.
Voli sunce i kada temperature pređu 16 stepeni počinje intenzivno da raste, pa može narasti i do jednog metra za mesec dana.
Kada kupujete sadnice, obavezno ih presadite u tresetnu podlogu, u saksije prečnika 17 cm i – izgledaće sjajno. Uz dihondru možete saditi i sitno cvijeće, poput begonije i nevena. Ako sadite u gredice, dobro je u zemlju dodati pet litara treseta po kvadratnom metru.
Najveći neprijatelj dihondre je previše zalijevanja. Biljka će biti zdrava i otporna ako je ostavite suhu jedan dan između zalijevanja. Potrebni su joj ovi sušni periodi. Također, važno ga je zalijevati otpadnim vodama jer je osjetljiva na hlorisanu vodu direktno iz vodovoda.
Dohrana je obavezna jer je dihondra veliki potrošač hrane. Zamislite koliko joj treba hrane kada naraste pun metar za mjesec dana? Birajte gnojiva s većim sadržajem dušika (N).
Kopriva donosi radost
koprivnjača (Coleus x hibrid) su ukras za ljetnu baštu u koji ćete se zaljubiti na prvi pogled. Rastu kao mali zeljasti grmovi sa raznobojnim listovima i imaju veliki broj sorti. Možete odabrati sorte sa crvenim, žutim, svijetlozelenim, narančastim, tamno ljubičastim, pa čak i crnim listovima. Mogu narasti do 40 cm u visinu.
Kopriva nema poseban miris, baš kao ni cvijeće, koje nije ni približno tako dekorativno kao baršunasti listovi. Iskusni vrtlari preporučuju da cvjetove uklanjate dok su još u pupoljku, kako biljka ne bi trošila energiju na njihov rast, već kako bi hranjive tvari potaknule bujnost i boju listova.
Koprivu sadite na polusjenovitim mjestima, iako postoje sorte koje podnose jako sunce. Međutim, svaka sorta voli toplinu i treba je uzgajati na temperaturama iznad 13 stepeni.
Kada kupujete sadnice, presadite ih u velike baštenske saksije ili gredice. Ako sadite na otvorenom, obavezno dodajte treset ili neko gnojivo sa sporim oslobađanjem u tlo. Isto vrijedi i za kontejnere, samo budite oprezni ako sadite koprivu u kombinaciji s drugim vrstama, koje možda neće dobro podnijeti treset ili sniziti pH tla.
Ako koprivu orezujete u ranoj fazi, povećat ćete pupanje biljaka, a grm će biti kompaktniji i gušći. Važno je ne zalijevati hladnom i hloriranom vodom jer je kopriva osjetljiva na trulež korijena. Kopriva podnosi kraće sušne periode, ali je pravilo da je treba umjereno i redovno zalijevati.
Prilikom odabira đubriva za koprivu koristite sastav 15:11:29 (NPK – azot, fosfor i kalijum) kako biste boju listova učinili intenzivnijom. Ako odaberete prejaka dušična gnojiva, šareni listovi mogu potpuno pozeleneti.
Tropska moda sa palmama
Postoji nekoliko pravila za uspješan uzgoj palmi. Najvažnije je pravilno zalijevanje. Palme nisu nimalo zahtjevne, a užitak u njihovom društvu je nenadmašan.
Među saksijskim palmama nema pravih ljubitelja sunca. Datulja (poznata i kao feniks ili datulja), visoki gerber ili hamerop voli djelomično sunčana mjesta. Omiljene sorte sobnih palmi, kao što su kokosova palma, hamedorea i kentia. Ako ih iznosite napolje, držite ih u hladu gde temperatura ne pada ispod 12 stepeni Celzijusa. Ali datulja, vašingtonija ili čipkasta palma i hamerop prilično dobro podnose hladnoću.
Što se tiče osnovne njege, treba znati da je dovoljno zalijevati palme dva do sedam dana, ovisno o vremenskim prilikama. Zemlja mora biti potpuno vlažna, jer palme imaju osjetljivo i vrlo duboko korijenje, pa ih posadite u duboke posude. Dobro je čak i vodu koja iscuri iz posude držati neko vrijeme u tanjiriću nakon zalijevanja. Svakodnevno zalijevanje manjim količinama vode nije ispravan pristup. Povremeno ih zalijevajte dok se tlo potpuno ne zasiti vodom. Voda za zalivanje je obavezna.
Prihranjujte palme dva do tri puta mjesečno tekućim gnojivom u posudama, posebno za one s ukrasnim zelenim listovima, prema uputama proizvođača. Sadržaj azota (N) u ovim đubrivima je od presudnog značaja za lepotu palmi.
Ako primijetite žutilo oko rubova listova i listovi se počnu sušiti, provjerite trebaju li biljke dodatno prihranjivati ili zalijevati. Isti problem može nastati kada je saksija premala za biljku.
Palme treba presađivati svake dvije ili tri godine, najbolje od marta do juna. Alarm za presađivanje u veći kontejner je kada vidite da korijenje počinje izlaziti kroz drenažne rupe i izgurati cijelu biljku iz posude.
Palme vole tresetnu zemlju, uz dodatak jedne trećine sitnog šljunka i jednu trećinu baštenske zemlje. Čisti humus se ne preporučuje.
Saltbush za pronicljive baštovane
slani grm (Atriplex nummularia Silver Holly) je baštovanska poslastica i rijetkost. Ovo je grmolika vrsta sa Mediterana, izuzetno dekorativnih listova. U našoj ponudi je od prošle godine.
Saltbush voli toplinu i sunce, ali i polusjenu. Listovi su izuzetno mekani i baršunasti i po obliku podsjećaju na listove božikovine. Na suncu imaju srebrno-bijeli odsjaj, što je neobičan prizor ako ste ljubitelj elegantnih detalja u vrtu.
Saltbush nije nimalo izbirljiv u pogledu tla i odlično podnosi sušu. Zato je zalijevajte štedljivo jer je podložna truleži korijena.
Velika prednost ove vrste je što dobro podnosi niže temperature, ali je svakako preporučljivo biljke u kuću unijeti u kasnu jesen, kako bi se odmorile do sljedećeg proljeća, kada ih ponovo možete izvesti van. Orezujte rano u sezoni rasta kako bi biljka izgledala dobro i potaknula novi rast.
Saltbush brzo raste i možete ga uzgajati samostalno u ukrasnim posudama. Ipak, poseban utisak ostavlja kada se sadi u društvu drugog letnjeg cveća koje daje efekat kontrasta i raskoši.
Ipomea za svako ljeto
ipomoea (Ipomoea batatas, Dekorativni batat) se posljednjih godina može naći u domaćim rasadnicima. Postoje sorte sa zelenim, zelenkasto-žutim i ljubičastim listovima. Ipomea se preporučuje ljubiteljima bujnih lisnih ukrasnih vrsta, bilo za balkonske žardinjere, bilo za saksije ispred kuća i dvorišta.
Ipomea je omiljena jer je penjačica; može imati i padajući oblik i pokrivati cijele saksije i sadilice.
Što se sunca tiče, idealno je da ipomea bude na suncu šest sati dnevno. Najljepše je na punom suncu. Iako voli vlagu i toplinu, ne treba je preterano zalijevati, a potrebno je da tlo u koje se sadi bude rastresito sa dobrom drenažom.
Možete ga orezati po potrebi kako bi biljka bila lijepa i uredna. Dopuniti gnojivima s većom koncentracijom dušika (N) koja se preporučuju za vrste s ukrasnim listovima.
Možete se poigrati sa ipomom i kombinirati je s drugim ljetnim cvijećem. Međutim, njeni ukrasni listovi, srcoliki ili listovi, izuzetno su atraktivni i nećete pogriješiti ako ih posadite same u ukrasne posude.
Eukaliptus nikada ne izlazi iz mode
eukaliptus (Eukaliptus) je pravi egzotik sa jedinstvenom bojom listova. To je zimzelena vrsta, izuzetno elegantna zbog oblika malog drveta, ali i sitnih listova koji su srebrnozeleni sa plavim odsjajem. Zahvalna je na brizi jer je možete oblikovati kako želite, a voli i sunce i uživaće u toplim položajima.
Kada dobijete sadnice, presadite ih u veće saksije. Veće biljke koje su već formirane mogu se presaditi u saksije prečnika 60 cm, u supstrat koji ne zadržava vlagu. Držite sadnicu dalje od propuha ili vjetrovitih mjesta. Eukaliptus inače ne voli da mu mijenjate položaj.
Eukaliptus odlično podnosi sušu, tako da ne održavajte tlo vlažnim. Zimi značajno smanjite zalijevanje. Ako biljke uzgajate u saksijama, zimi ih unesite u negrijanu i svijetlu prostoriju. Ako sadite biljke na otvorenom, zimi ih morate dobro zaštititi od mraza.
Dugovječna je vrsta i zahvalna je na brizi. Ipak, ne treba zaboraviti da je prirodno stanište eukaliptusa Australija i klimatski uslovi u kojima postiže svoju punu ljepotu. U našim uslovima drvo eukaliptusa može narasti veoma visoko, ali tada gubi svoju lepotu. Neka bude visoka do dva metra kako bi biljka bila bujna.
Ne zaboravite na hranjenje tokom perioda rasta, u proljeće i ljeto. Brzorastuća je vrsta, tako da će joj trebati puno hrane za rast. Universal osmice dodatak je dobar izbor.
Jadranska ljepotica
Ljepota Jadrana (Aptenia cordifolia) je izuzetno šarmantan i otporan sukulent koji oživljava ljetne bašte. Porijeklom iz Južne Afrike, ova biljka je cijenjena zbog jarko zelenih, srcolikih i sjajnih listova.
Jadranska ljepotica voli puno sunce do polusjenu. Za optimalan rast, postavite biljku na mjesto gdje može primiti najmanje četiri do šest sati direktne sunčeve svjetlosti dnevno. Ako ga uzgajate u zatvorenom prostoru, postavite ga blizu južnog ili zapadnog prozora kako biste osigurali odgovarajuću izloženost svjetlu.
Kao sukulentu, potrebno mu je dobro drenirano tlo kako bi se spriječilo truljenje korijena. Idealna je mješavina za kaktuse ili sukulente, a možete napraviti vlastitu mješavinu dodavanjem pijeska ili perlita u uobičajeno tlo za saksije kako biste poboljšali drenažu. Kada sadite u kontejnere, vodite računa da posuda ima rupe za odvod viška vode.
Jadranska ljepotica podnosi sušu i voli rjeđe zalijevanje. Ostavite da se zemlja potpuno osuši između zalijevanja kako biste spriječili truljenje korijena. Tokom vegetacije, u proleće i leto, zalivajte je umereno. Zimi značajno smanjite zalijevanje, jer biljka usporava svoj rast.
Jadranska ljepotica podnosi različite temperature, od 10 do 29 stepeni. Nije otporan na mraz, pa ne može preživjeti naše kontinentalne zime. Zato ga je najbolje uzgajati u posudama koje se mogu unijeti unutra za vrijeme mraza.
Tokom perioda rasta, hranite ga jednom mjesečno đubrivom rastvorljivim u vodi razrijeđenim do polovine jačine. Izbjegavajte prekomjerno gnojenje jer to može dovesti do usporavanja rasta.
Redovno orezivanje jadranske ljepotice pomaže u održavanju oblika biljke i potiče gušći rast. Odrežite sve izdužene ili pretjerano dugačke stabljike kako biste podstakli kompaktniji i atraktivniji izgled. Uklonite sve suhe ili oštećene listove ili izrasline kako bi biljka bila zdrava i privlačna.
Mnogi vrtlari jadransku ljepoticu ponovo kupuju u proljeće kao sezonski cvijet jer nije skup i brzo raste, pa ne moraju donositi sadnice kada počnu hladniji dani.
Uživajte u sadnji i uzgoju nove vrste.
