Baš kao i u Gruziji, u Republici Srpskoj se o zakonu počelo govoriti 2022. godine. Njegova sudbina bila je slična sudbini onog u Gruziji – jedno vrijeme je bio zaboravljen, a onda je iz ladice izvađen u proljeće 2024. godine, skoro u isto vrijeme kao i u Gruziji. Ali za razliku od vlasti u Tbilisiju koje su usvojile zakon uprkos kritikama i protestima, u Banjoj Luci su privremeno tekst zakona povukli s glasanja. Jedan od najglasnijih zagovornika zakona i predsjednik ovog entiteta, Milorad Dodik je povlačenje opravdao potrebom da zakon dodatno usaglase sa evropskim normama, iako je predloženo rješenje čak i rigoroznije od gruzijskog.
Na to u BiH upozorava tek nekoliko organizacija. Milica Pralica iz “Ošte nule” i drugi aktivisti ne vjeruju u Dodikove navode da mu uzor nije bio ruski zakon.
“Iako je zakon na entitetskom nivou, moram reći da nisu izuzete ni organizacije, ni pojedinci, ni mediji iz drugog entiteta, koji bi na bilo koji način kritikovali vlast ili ukazivali na nepravilnosti rada trenutne političke vlasti u RS-u”, kaže Pralica.
S druge strane, predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić tvrdi kako namjera zakonodavca nije ugrožavanje javnog izražavanja i sloboda, nego potreba registrovanja organizacija koje su, kako kaže, sponzorisane i šire mržnju i vrijeđaju ljude.
“Naravno, postoji potreba da se na neki način uređuje medijski prostor, a medijski prostor je usko povezan s radom nevladinih organizacija jer mnoge i sponzorišu i kreiraju medijske vijesti”, objašnjava Stevandić.
Zakoni u Gruziji i BiH ne izazivaju samo reakcije domaćih nevladinih organizacija i građana. Vlasti u Republici Srpskoj dobile su jasne kritike i pozive međunarodnih partnera sa Zapada da ne usvajaju zakon. Nakon što je u Gruziji potvrđeno usvajanje zakona, SAD su uvele sankcije pojedinim političarima, a i iz Delegacije EU u Gruziji poručuju jasno da je ovaj zakon suprotan demokratskim principima.
Japaridze smatra kako će zbog ovog zakona Gruzija postati “oteta država” te da će naredni koraci biti proglašavanje političkih partija stranim agentima, kako ne bi mogle učestvovati na izborima, koji zemlji predstoje u oktobru. Ukoliko bude tako, dodaje, Gruzija će postati kao Rusija, Sjeverna Koreja ili Saudijska Arabija, odnosno kao zemlje u kojima nema političke opozicije.
“To znači da oni urušavaju zemlju, da Gruzija nikada neće postati članica EU ili NATO-a i da će uništiti njenu budućnost. Ovo nije borba samo protiv zakona, nego borba za budućnost ove zemlje”, dodaje on.
