Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik prvi je nakon sjednice predsjedništva stranke 31. marta govorio o novim investicijama.
“Imamo ponudu da angažujemo 400 miliona evra za izgradnju dionice puta od Doboja do Modriče i nastavićemo razgovore sa zainteresovanim stranama. Mnogo je odobrenih već projekata. Investicioni obim prelazi tri milijarde u Republici Srpskoj započetih radova“, rekao je Dodik, ali bez preciziranja izvora finansiranja.
Dodik je naglasio da je riječ o rezultatima politika SNSD-a.
“Sve ove projekte realizuju kadrovi SNSD-a. Svi ovi projekti su dio politike koje sprovodi SNSD. Mi stojimo iza toga, mi smo to smislili, mi smo to organizovali, mi smo obezbijedili finansije, mi smo obezbijedili putem državnih organa da se provode tenderi i mi imamo pravo da pripisujemo sve te projekte našim naporima i našim politikama“, naveo je Dodik u obraćanju medijima.
Dodik sa kačketom sa izbornim sloganom Donalda Trumpa. Foto: Milorad Dodik, X
Dan kasnije, u programu RTRS-a, direktor “Autoputeva Republike Srpske“ Radovan Višković potvrdio je da se pregovori vode, ali također nije iznosio detalje o investitorima.
“U završnim smo pregovorima za finansiranje dionice od 35 kilometara. To je Doboj – Vukosavlje i u potpunosti je završeno uvezivanje Beograda i Banjaluke autoputem preko Republike Srpske“, rekao je Višković.
U nastavku je potvrdio da se razgovara sa američkim partnerima.
“Razgovaramo i sa određenim američkim korporacijama, a tu su i neki drugi finansijeri. Ne bi možda bilo korektno da u ovom momentu iznosim neke detalje, ali zaista su povoljni uslovi za finansiranje za Republiku Srpsku, gledajući i kamatne stope, gledajući i ročnost jer svaki kredit morate da sagledate sa više aspekata i da budete u mogućnosti da servisirate te obaveze“, dodao je Višković.
Organizacije koje prate javne nabavke i trošenje javnog novca upozoravaju kako izjave bez konkretnih podataka pojačavaju sumnje da se ključne odluke donose izvan transparentnih procedura.
Autoput. Foto: Putevi RS
Srđan Traljić iz Transparency International BiH kaže da je uskraćivanje informacija javnosti nastavak ranije prakse.
“U posljednjih nekoliko godina, vlast u Republici Srpskoj je imala tu neku praksu da obesmisli tenderske procedure javnog nadmetanja za najpovoljniju ponudu i da je išla na direktne pogodbe, posebno kod velikih kapitalnih projekata sa investitorima za koje je javnost imala veoma malo informacija“, rekao je Traljić za Detektor.
On podsjeća da su posljedice takvog pristupa već bile vidljive.
“Niko nije protiv projekata, ali iskustvo nas je naučilo da smo već plaćali dosta kazni i penala za brojne investitore koji su pompezno najavljeni, a nisu realizovali projekte. Zbog toga je važno da javnost zna ko su investitori, kakve su njihove reference i da cijeli proces bude transparentan”, dodao je Traljić.
Ekonomistica Svetlana Cenić, koja ovaj projekat posmatra i kroz političku prizmu, navodi da je riječ o netransparentnosti jer se partneri biraju bez javnog tendera i poziva.
“Ogromna su sredstva u pitanju za ovaj autoput. Apsolutno je nevjerovatno da u 21. vijeku imamo situaciju da se partneri biraju bez sprovedenog javnog poziva ili tendera. Posebno kada su u pitanju Amerikanci, koje je vlast predvođena Miloradom Dodikom do juče protjerivala iz Republike Srpske“, govori Cenićeva.
Ona ukazuje da motivi mogu biti širi od ekonomskih, posebno nakon naglog skidanja predstavnika vlasti Republike Srpske sa OFAC liste sankcija i pojačanih lobističkih kampanja, o čemu je Detektor ranije pisao.
“Ovaj projekat se ne posmatra samo kao infrastrukturni, već i kao potencijalni instrument političkog pozicioniranja. Očigledno je da će prisustvo Amerikanaca u narednom periodu rasti – kroz projekte poput južne interkonekcije, dijelovi autoputeva, aerodromi i mnoga druga infrastrukturna ulaganja. Ta prisutnost će biti ogromna i ko bude slušao, on će biti na vlasti. Ko ne bude slušao, on neće biti na vlasti“, kaže Cenić.
Dionica Doboj – Vukosavlje dio je evropskog Koridora VC, jednog od ključnih infrastrukturnih pravaca u Bosni i Hercegovini, koji se već godinama finansira uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke. Pokušaji izgradnje ove dionice traju više od decenije.
Još 2012. godine raspisan je međunarodni tender za izgradnju 46,6 kilometara autoputa, a interes su pokazale velike evropske kompanije.
Od tada do danas promijenjeni su modeli finansiranja, partneri i procjene vrijednosti projekta. Cijena je porasla sa ranijih procjena od oko 250 na oko 400 miliona eura.
U aktuelnoj projektnoj dokumentaciji “Autoputeva RS“ taj dio je opisan kao dionica “Vukosavlje – Tovira (Johovac)“, duga 36 kilometara, dok je stariji političko-tenderski naziv projekta bio “Doboj–Vukosavlje“, za ukupno 46,6 kilometara kroz RS, jer je tada u isti paket ulazio i dobojski obilazni pravac prema entitetskoj liniji.
Tender za model javno-privatnog partnerstva objavljen je u augustu 2012. godine. Aleksandar Džombić, tadašnji premijer Republike Srpske je rekao da su dokumentaciju kupili “Strabag, Bouygues i Salini“, te da se očekuje još prijava do krajnjeg roka.
Nakon produženja postupka, roka za predaju prijava, koji je istekao je 21. decembra 2012., tadašnji direktor “Autoputeva RS“ Dušan Topić potvrdio je da su stigle dvije ponude: konzorcijum Strabag–Bouygues i konzorcijum Samsung–Egis.
Japanski JICA izvještaj, koji sabira tadašnji status projekta, navodi da je EBRD u ranoj fazi potvrdio spremnost da obezbijedi zajam od 350 miliona eura za taj PPP model, dok je kasniji investicioni okvir WBIF-a za savremeno strukturisanu dionicu Johovac–Vukosavlje procijenjen na 463,5 miliona eura.
Za poddionicu Johovac–Rudanka ugovor je 2019. dobio konzorcijum Integral inženjering Laktaši – Granit Skoplje, u vrijednosti 62,5 miliona eura, dok je za dobojsku obilaznicu Rudanka–Putnikovo Brdo 2 2021. posao dobio Integral inženjering, sa ugovorom od 93,7 miliona eura.
Uvođenje novih firmi kao mogućih izvođača, potencijalno bi mogao stvoriti problem jer javnosti nikada nije precizno prezentovano šta se desilo nakon dostavljanja različitih ponuda, ali i poskupljenja projekta.
“Autoputevi treba da se grade, i možda je nužno da se grade i na kredit, ali ono što je žalosno jeste da Vlada Republike Srpske proglašava uspjehom kada dobije kredit. To pokazuje da smo u problemu. Da li su nam potrebni toliki krediti, s obzirom na to da je u posljednjih nekoliko godina prikupljeno preko 18 milijardi od akciza? Ta sredstva bi trebalo da idu u putnu infrastrukturu. Gdje su nestala ta sredstva”, pita poslanik PDP u NSRS Bojan Kresojević.
On otvoreno sumnja da je uvođenje američkih kompanija plod političkog dogovora.
“Što se tiče lobiranja – onog momenta kada je ova vlast i struktura SNSD-a shvatila da joj je opstanak oročen na još šest mjeseci oni su spremni na sve izgradnje odnosa, spremna je na razne ustupke prema centrima moći u inostranstvu. Ne možemo tvrditi, ali postoji osnovana sumnja da se i ovdje radi o interesima partije, a ne Republike Srpske. Vidimo i da su obveznice kupovane preko američkih fondova, što može ukazivati na određenu vrstu kupovine naklonosti kroz finansijske interese”, navodi Kresojević.
Dodaje da je neobično koliko je naglo, praktično za jedan dan porastao uticaj američkih interesa u Republici Srpskoj.
Rod Blagojevich i Milorad Dodik. Foto: Kabinet predsjednika RS
Detektor je ranije pisao i kako je Ivanu Mišiću, nakon sastanka s Miloradom Dodikom, dodijeljen ugovor vrijedan dva miliona dolara za lobiranje u Americi. U augustu prošle godine, novim lobističkim ugovorom vlasti u Republici Srpskoj obavezale su se na isplatu mjesečne naknade od 100.000 dolara američkoj firmi “Tactic COC”, koju vodi bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa. Dodik se redovno hvali i podrškom Američkog lobiste balkanskog porijekla Roda Blagojevicha.
Pomenuta dionica autoputa nije samo dio Koridora VC, nego je i dio autoputa koji ide od Beograda do Banjaluke, koji u pojedinim fazama i dionicama finansiraju i vlasti Republike Srpske i Srbije.
U junu 2019. Željka Cvijanović je početak gradnje jednog dijela originalne dionice (od Johovca do Rudanke) opisala kao projekat koji je “suštinski i strateški važan za RS“, dodajući da je “svaki kilometar puta i auto-puta važan“.
U novembru 2019. Vlada RS je odustala od davanja koncesije kineskoj kompaniji Sinochem Capital Investment Managements za dionicu Doboj–Vukosavlje–Brčko, pa se i tada mijenjao finansijski i politički okvir projekta.
Političke trzavice, sankcije SAD, Velike Britanije, pa čak i nekoliko evropskih država pojedinim članovima rukovodstva Republike Srpske spominjali su se kao najveći razlog oklijevanja EBRD da podrže ovaj projekat, o čemu je u entitetskoj skupštini govorio i sam Radovan Višković, tada u funkciji predsjednika Vlade.
“Obratio sam se EBRD-u da pitam da li oni odustaju od sufinansiranja granta za izgradnju tog dijela puta. Odgovorili su da ne odustaju, ali da u ovom momentu politička situacija u BiH nije za njih zadovoljavajuća, pa čekaju da se to riješi. Mi ćemo na osnovu tog dopisa tražiti drugog izvođača za izgradnju auto-puta od Doboja prema Vukosavlju”,izjavio je Višković u odgovoru potpredsjednici NSRS Anji Ljubojević.
On se obraćao i EBRD-u.
“EBRD je obezbijedio značajnu finansijsku podršku za izgradnju i rehabilitaciju dionica autoputa duž Koridora VC u Federaciji i u RS u iznosu od preko jedne milijarde eura, uz značajnu grant podršku Evropske unije. Izgradnja dionice Rudanka – Putnikovo brdo/Doboj posebno, te dionica sjeverno od Zenice napreduje dobro i vidljivo je građanima, a pored toga su u toku javne konsultacije o važnom projektu tunela Prenj koji povezuje Sarajevo sa Mostarom”, naveli su tada iz EBRD-a.
Dvije godine kasnije, ova dionica ali i tunel Prenj pojavljuju se kao projekti koji bi mogli biti izgrađeni kreditnim i građevinskim aranžmanima kompanija iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Kao mogući izvođač spominje se kompanija Bechtel čiji su predstavnici boravili u BiH početkom 2026 godine.
Portal Fokus je objavio da su predstavnici Bechtela na sastanku sa Vladom Federacije i premijerom Nerminom Nikšićem iskazali interes za dva projekta – tunel Prenj na Koridor VC i izgradnju Jadransko-jonske ceste kroz BiH.
Višković je u medijima izjavio da bi Republika Srpska mogla biti dio Jadransko-jonske ceste kroz BiH.
U tekstu se navodi da je kompanija “iskazala direktnu zainteresiranost za konkretne projekte”.
Takođe, u januaru, tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić razgovarala je u Istočnom Sarajevu sa delegacijom Globalnog tima za energetsku industriju Američke agencije za trgovinu i razvoj (USTDA), delegacijom “Bechtela”, i uz prisustvo otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH.
Razgovarali su o mogućnostima saradnje u energetici i strateškim infrastrukturnim projektima, uz poruku da je “Bechtel” spreman za realizaciju zajedničkih projekata s Vladom RS.
Najstariji sin predsjednika SAD-a Donald Trump Junior dolazi u Banjaluku, gdje će, prema pisanju medija iz RS održati sastanke sa vladajućim strankama te privrednicima.
Datum i vrijeme objave: 07.04.2026 – 08:00 sati
