Geopolitički rizici sve se više ugrađuju u cijene enrgenata, pa tako nafta nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, nastavlja uzlazni trend. Rat na Bliskom istoku već je doveo do obustave oko petine globalne isporuke sirove nafte i prirodnog plina, dok su globalne cijene nafte, javlja Reuters, porasle ove sedmice za 24% na preko 90 dolara po barelu i na putu su da dostignu najveći sedmični rast od pandemije, što može dovesti do rasta cijena goriva za potrošače širom svijeta.
„Tržište naftnih derivata u Federaciji BiH, ali i u Bosni i Hercegovini trenutno je stabilno, te nema poremećaja u snabdijevanju“, kaže za Forbes BiH Damir Kreso, predsjednik Uprave Terminala Federacije Bosne i Hercegovine.
Koliko rezerve mogu trajati
Rezerve kojima upravlja Operator formirane su, pojašnjava Kreso, s ciljem sprečavanja i ublažavanja velikih i iznenadnih poremećaja u snabdijevanju naftom i naftnim derivatima prvenstveno tržišta Federacije BiH, te Vlada FBiH odlučuje kada, kako i na koji način se te rezerve mogu koristiti.
„U zavisnosti od mjere i načina djelovanja zavisi koliko dugo će rezerve trajati. Ako uzmemo naprimjer da će Vlada usmjeriti rezerve na bolnice, hitne službe, civilnu zaštitu, policiju i vatrogasce onda možemo sa sigurnošću reći da će rezerve kojima raspolažu Terminali Federacije moći „pokriti“ duži vremenski period. Ako pak Vlada odluči da na tržište FBiH pusti cjelokupnu rezervu kojom upravljaju Terminali Federacije onda možemo reći da će rezerva biti dostatna za nekoliko dana imajući u vidu da će se dio rezervi preliti i na entitet RS i Brčko Distrikt jer je tržište nafte u Bosni i Hercegovini cjelina, sistem spojenih posuda“, kaže Kreso.
Kako pojašnjava, u entitetu RS ne postoje rezerve nafte i naftnih derivata, niti je uspostavljen operater zadužen za njihovo formiranje i upravljanje, te je Operator – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo jedini garant rezervi na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Na naš upit o kojim konkretno količinama rezervi se radi, Kreso napominje da Uprava nema mandat iznositi informacije o trenutnim količinama kojima raspolaže društvo.
Odakle dolaze nafta i naftni derivati u BiH
Nafta i naftni derivati koji se troše na domaćem tržištu dolaze iz uvoza.
„U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji rafinerija te mi nemamo vlastite proizvodnje goriva. Gorivo koje trošimo dolazi iz rafinerija Rijeka, Pančevo, te rafinerija sa Sicilije, Grčke, Italije…“, navodi Kreso.
Puštanjem u rad terminala Blažuj formirane su rezerve nafte i naftnih derivata u Federaciji, kaže on, napominjući kako terminal u Živinicama ima određenu količinu goriva, ali je ona korištena za probu terminala nakon njegove rekonstrukcije 2020. godine.
U narednom periodu planirano je povećanje količina goriva uskladištenog na terminalu u Blažuju. Terminal je željeznički povezan s lukom i terminalom u Pločama, kojim upravlja kompanija Naftni terminali Federacije d.o.o. Ploče, povezano društvo u vlasništvu Operatora – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo.
Terminal Bihać je, pojašnjava, trenutno u fazi rekonstrukcije, te se završetak radova očekuje do kraja 2026. godine, dok su na terminalu u Mostaru trenutno u fazi rješavanja imovinsko pravnih pitanja koji su preduslov za početak rekonstrukcije i ovog terminala.
Četiri kopnena terminala
„Nakon što izgradimo i pustimo u rad cijeli sistem od ova četiri kopnena terminala na teritoriji Federacije, možemo reći da je Federacija ali i Bosna i Hercegovina sigurna od većih poremećaja u snabdijevanju naftom i naftnim derivatima“, govori Kreso.
Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, pojašnjava za Forbes BiH da se naftne rezerve na domaćem tržištu uglavnom odnose na zalihe koje drže distributeri, odnosno na količine goriva uskladištene u naftnim terminalima i na benzinskim pumpama. Cijene goriva, napominje, na svjetskim berzama u posljednjim danima bilježe konstantan rast, a na osnovu tih kretanja rafinerije u regionu i svijetu svakodnevno formiraju svoje prodajne cijene. Prema dostupnim podacima, cijena sirove nafte porasla je 20 procenata, benzina 10, dizela 35, zaključno sa srijedom.
Kako će se kretati cijene goriva na pumpama
„Znači, imamo rast dizelskog goriva na svjetskoj berzi od preko 35 procenata, uključujući jučerašnju kotizaciju, i znatno više. Rafinerije na osnovu tog rasta formiraju svakodnevno svoje cijene i samim time imamo rast cijena u nabavci“, pojašnjava Savić i dodaje kako su u posljednja četiri dana rafinerijske cijene dizela porasle za više od 40 feninga.
„Trenutno pratimo berzu i sve zavisi od situacije na Bliskom Istoku. U slučaju smirivanja situacije mi očekujemo da će te cijene polako krenuti, da se vraćaju dole, ali dok god traje sukob, o tome je nezahvalno govoriti“, kaže on.
