Istraživači MIT-a dizajnirali su silicijske strukture koje mogu izvoditi izračune u elektroničkom uređaju koristeći višak topline umjesto električne energije. Ulazni podaci kodiraju se kao skup temperatura korištenjem otpadne topline koja je već prisutna u uređaju. Osnovu izračuna čine protok i distribucija topline kroz posebno dizajnirani materijal. Izlaz se zatim predstavlja snagom prikupljenom na drugom kraju, termostatiranom na fiksnoj temperaturi.
Caio Silva, Giuseppe Romano
Ove strukture iskorištene su za izvođenje množenja matrica i vektora s točnošću većom od 99 posto. Istraživači moraju prevladati mnoge izazove kako bi ovu računalnu metodu proširili na moderne modele dubokog učenja, a tehnika bi se, kažu, mogla primijeniti i za otkrivanje izvora topline i mjerenje promjena temperature u elektronici bez trošenja dodatne energije. To bi eliminiralo potrebu za temperaturnim senzorima koji zauzimaju prostor na čipu, objašnjava se u radu koji objavljuje Physical Review Applied.
Prozor štiti od snažnih elektromagnetskih impulsa
Elektromagnetski impulsi (EMP), snopovi elektromagnetskog zračenja visoke gustoće energije i ultraširokopojasnog zračenja mogu oštetiti elektroničku opremu i onesposobiti električnu, elektroničku i komunikacijsku infrastrukturu, kako vojnu tako i onu civilnu. Mogućnosti staklenih prozora s EMP zaštitom istražuju se već godinama, no nijedna poznata tehnologija ne nudi širokopojasnu EMP zaštitu uz zadovoljavajuću vidljivost. No taj su problem, čini se, riješili istraživači Nacionalnog sveučilišta za znanost i tehnologiju u Seulu koji su u časopisu Engineering Science and Technology predstavili asimetričnu heksagonalnu strukturu metalne mrežaste folije od koje su izradili prozirni stakleni prozor koji učinkovito štiti od EMP-ova.
Dat Tien Nguyen, Keunsik No, Chang Won Jung
Ova struktura funkcionira kao potpuno pasivan sustav, ne zahtijeva vanjsko napajanje ni složene aktivne komponente. To znači da je prikladna za vladine ustanove, podatkovne centre, bolnice, zračne luke i istraživačke centre s gusto raspoređenom osjetljivom elektroničkom opremom i uopće kritičnu komunikacijsku infrastrukturu.
Biomimetički AI robot Moya
Humanoidni robot koji hoda, održava kontakt očima i pokazuje suptilne izraze lica privukao je pozornost nakon što su se na kineskim društvenim mrežama pojavili videozapisi koji prikazuju njegove sposobnosti. Robota, nazvanog Moya, predstavila je u Šangaju tvrtka DroidUp koja ga opisuje kao prvog potpuno biomimetičkog utjelovljenog inteligentnog robota na svijetu.
Robot je izrađenoko ideje utjelovljene umjetne inteligencije, sustava koji mogu percipirati, razmišljati i djelovati unutar fizičkog svijeta, a ne isključivo u digitalnim okruženjima. Tvrtka tvrdi da Moya može replicirati ljudske mikroizraze lica, što je svrstava među robote koji su trenutno najsličniji čovjeku. Visoka je 165 cm i lagana 32 kg, s proporcijama odraslog čovjeka i tjelesnom temperaturom između 32 i 36 stupnjeva Celzija.
Nanomaterijali za baterije sljedeće generacije
Istraživači Sveučilišta Drexel razvili su postupak kojim dvodimenzionalne MXene listiće motaju u jednodimenzionalne nanosvitke, cjevčice stotinu puta tanje od ljudske kose, ali vodljivije od 2D MXena. Kontroliranom reakcijom u vodi inducira se naprezanje rešetke pa se slojevi spontano ljušte i savijaju u svitke.
Drexel News
Otvorena, tubularna geometrija stvara “autoceste” za ione, što ih čini pogodnima za baterije, kondenzatore, desalinizaciju vode, plinske senzore i posebno biosenzore, jer je cijela vodljiva površina lako dostupna molekulama. Nanosvitci mogu ojačati polimere, tvore rastezljive vodljive kompozite za nosivu elektroniku, a u otopini im se orijentacija može namještati električnim poljem, objašnjavaju istraživači u časopisuAdvanced Materials, .
Udvostručena ekstrakcija rijetkih zemnih metala
Novo istraživanje Sveučilišta Northeastern otkrilo je novi način ekstrakcije rijetkih zemnih metala iz ostataka ugljena, odbačenog tla i stijena nastalih nakon rudarenja. Korištenjem kemijske obrade i posebno dizajniranog mikrovalnog reaktora za kontrolu temperature, istraživači su udvostručili razinu dosad izvedive ekstrakcije.
Alyssa Stone / Northeastern
Jalovina se najprije tretira vodenom otopinom natrijeva hidroksida, a zatim dušičnom kiselinom, pri čemu se temperatura precizno kontrolira u posebno dizajniranom mikrovalnom reaktoru. Ta kombinacija kemijske obrade i mikrovalnog zagrijavanja mijenja kristalnu strukturu materijala i omogućava veće iskorištenje rijetkih zemnih metala u odnosu na standardne metode.
Vrući pijesak za hladniju klimu
Finski startup TheStorage razvio je rješenje koje bi troškove energije moglo smanjiti do 70 %, a emisije ugljika do 90 %. Sustav obnovljivu električnu energiju pretvara u toplinu, pohranjuje je u pijesku i isporučuje je za industrijsko grijanje na zahtjev. Tehnologija električnu energiju hvata kada je obilna i jeftina, pretvara je u toplinu visoke temperature i pohranjuje u pijesku uz pomoć dva izolirana silosa, električnog grijača i izmjenjivača topline. Cirkulacijom pijeska kroz vanjski izmjenjivač topline, sustav isporučuje paru s do deset puta većom učinkovitošću u usporedbi s konvencionalnim statičkim sustavima za pohranu.
TheStorage
Pohranjena toplina može se oslobađati po potrebi kao para ili termalno ulje. Rješenje je skalabilno od 20 do 500 MWh sa snagom punjenja od 1 do 20 MW, a tehnologija omogućuje potpuno fleksibilan rad i pri punjenju i pri pražnjenju.
Optičko pojačalo svjetlosti
Energetski učinkovito i dovoljno malo da stane u pametni telefon, optičko pojačalo predstavljeno u časopisu Nature moglo bi poboljšati optičke mreže i potaknuti nove tehnologije u biosenzorima, podatkovnoj komunikaciji i još mnogo čemu. Ovo svestrano optičko pojačalo male snage, razvijeno na Stanfordu, može raditi u cijelom optičkom spektru i dovoljno je učinkovito da se može integrirati na čip.
Jim Gensheimer /Stanford
Uređaj, kažu, intenzitet svjetlosnog signala povećava 100 puta, a pritom koristi samo nekoliko stotina milivata snage. Ta učinkovitost, u kombinaciji s malom veličinom, znači da bi se pojačalo moglo napajati baterijom i koristiti u prijenosnim računalima, pametnim telefonima, biosenzorima ili za izradu novih izvora svjetlosti, tvrde inženjeri.
Samoobnovljivi strojevi
Istraživači Tehnološkog instituta Karlsruhe osmislili su reprogramabilni sustav mikroaktuatora inspiriran origamijem. Studija u časopisu Microsystems & Nanoengineering opisuje minijaturnu platformu sastavljenu od više krutih pločica povezanih antagonističkim aktuatorima od legure s memorijom oblika i reverzibilnim magnetskim zasunima. Selektivnom primjenom električnog zagrijavanja, sustav može autonomno prelaziti između različitih trodimenzionalnih konfiguracija bez fizičke intervencije, demonstrirajući novi put prema reprogramabilnim mikrostrojevima.
Vincent Gottwald i sur.
U središtu sustava nalaze se parovi antagonističkih mikroaktuatora od legure s memorijom oblika koji omogućuju dvosmjerno savijanje. Kad se električno zagrijava, jedan aktuator savija povezane pločice prema gore, dok njegov kolega može preokrenuti kretanje kada se aktivira.
Datum i vrijeme objave: 07.02.2026 – 09:06 sati
