Zabrinutost zbog potencijalnog uticaja određenih prerađenih ulja na ljudski organizam sve je prisutnija u javnosti.
Međutim, profesorka Sara Beri, glavna naučnica koja sarađuje na aplikaciji za zdravu ishranu ZOE i akademska stručnjakinja na King’s Collegeu u Londonu, tvrdi da nova studija donosi važne vijesti za sve ljubitelje hrane.
Prema pisanju portala Mirror, rezultati istraživanja mogli bi promijeniti način na koji gledamo na određene industrijske sastojke.
Da li su prerađena ulja zaista štetna?
Posljednjih godina prerađena ulja često su meta brojnih objava na društvenim mrežama. Često se mogu čuti tvrdnje da su takvi proizvodi „toksični“, „otrovni“ i da ozbiljno narušavaju zdravlje.
Ipak, profesorka Beri ističe da naučna zajednica uglavnom odbacuje takve senzacionalističke tvrdnje, a novo istraživanje to dodatno potvrđuje.
U svojoj objavi na Instagramu pojasnila je o čemu se tačno radi:
„Ako ste ikada jeli pecivo, margarin ili biljni namaz, vjerovatno ste konzumirali interesterificirane (IE) masti. Riječ je o vrsti ‘čvrste masti’ dobijene iz biljnih ulja. Prehrambene kompanije ih koriste jer taj proces čini masti stabilnima, mazivima i pogodnima za pekarske proizvode.“
Razbijanje mitova o masnim kiselinama
Ove interesterificirane masti mogu biti bogate različitim gradivnim blokovima, prvenstveno palmitinskom kiselinom (često iz palminog ulja) ili stearinskom kiselinom (iz drugih biljnih ulja). Godinama je postojala zabrinutost da bi masti bogate palmitinskom kiselinom mogle povisiti nivo holesterola ili naštetiti zdravlju srca u poređenju s onima koje sadrže stearinsku kiselinu.
Zbog toga je novo randomizirano kontrolisano istraživanje, sprovedeno od strane naučnika iz ZOE, King’s Collegea u Londonu, Univerziteta u Mastriktu i međunarodnih partnera, izazvalo veliki interes struke. Cilj je bio utvrditi stvarne učinke ovih masti na ljudsko tijelo u kontrolisanim uslovima.
U istraživanju je učestvovalo 47 zdravih odraslih osoba koje su tokom šest sedmica konzumirale mafine i namaze koji su sadržavali ili IE masti bogate palmitinskom kiselinom ili one bogate stearinskom kiselinom.
Unos je bio visok, ali realan za svakodnevnu ishranu (deset posto ukupnog energetskog unosa).
Dr. Beri je objasnila metodologiju:
„Mjerili smo brojne kardiometaboličke faktore rizika, uključujući masnoće u krvi, markere upale, osjetljivost na insulin, masnoću u jetri i vaskularnu funkciju, kako u stanju gladovanja, tako i nakon testnih obroka s visokim udelom masti.“
Nema razloga za paniku
Rezultati studije, objavljeni u American Journal of Clinical Nutrition, pokazali su da nema značajne razlike između dvije vrste masti kada je riječ o glavnim pokazateljima zdravlja srca.
To uključuje nivoe holesterola (uključujući ukupni i HDL holesterol), upalne procese i kontrolu šećera u krvi.
„Nismo zabilježili nikakve štetne učinke niti markere upale, insulinsku rezistenciju, povećanje masnoće u jetri ili probleme s vaskularnom funkcijom,“ istakla je Beri.
Glavna poruka istraživanja je jasna: potrošači se ne trebaju brinuti koja se od ove dvije vrste interesterificiranih masti nalazi na popisu sastojaka.
Pri uobičajenim nivoima konzumacije, nijedna ne pokazuje negativne učinke na kardiovaskularno zdravlje.
Ovo istraživanje naglašava da, uprkos trenutnoj demonizaciji svega što je industrijski prerađeno, nije svaka obrada hrane nužno loša za organizam. Interesterificirane masti danas se široko koriste u prehrambenoj industriji kao zamjena za trans masti i tvrde životinjske masti, za koje je dokazano da su štetne za srce.
S obzirom na široku rasprostranjenost ovih masti u svakodnevnim namirnicama poput margarina, poslastica i pekarskih proizvoda, rezultati studije pružaju određenu dozu sigurnosti potrošačima, sugerišući da umjerena konzumacija ovih proizvoda ne predstavlja rizik koji im se često pripisuje na društvenim mrežama.
Datum i vrijeme objave: 06.12.2025 – 22:30 sati
