Ruski pogranični regioni počeli su da formiraju dobrovoljačke snage za borbu protiv četvoronedeljne kontrainvazije Ukrajine na Kursk, dok je Moskva nastavila da se opire bilo kakvom većem preraspoređenju snaga iz Ukrajine radi odbrane sopstvene teritorije.
Guverner Kurska Aleksej Smirnov rekao je prošlog petka da će formirati dobrovoljačke borbene rezervne snage, a Vitalij Sarancev, portparol ukrajinskih snaga u Harkovu, rekao je da isto čine ruske oblasti Brjansk i Belgorod. Sve tri regije graniče sa Ukrajinom.
Sarantsev je procijenio snagu tri dobrovoljačke snage na nešto manje od 5.000 vojnika.
Čini se da je Moskva prerasporedila ograničene jedinice u Kursk, as izvijestila je Al Jazeera prošle sedmice, ali se uglavnom oslanjao na neuspjele postojeće granične snage i snage unutrašnje sigurnosti u odbrani Rusije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je za NBC u utorak da je Moskva prerasporedila 60.000 vojnika iz Ukrajine u Kursk. Nedelju dana ranije, njen glavni komandant Oleksandr Syrskii naveo je cifru od 30.000. Ali nisu dali detalje koji bi podržali ove tvrdnje, za koje se čini da su u suprotnosti s onim što sugerira obavještajna služba otvorenog koda.
Putin je umanjio značaj upada tokom posjete srednjoj školi u regiji Tuva u Sibiru. “Moramo se suočiti sa ovim nasilnicima koji su stigli do Rusije,” rekao je studentima u Kyzylu. Putin je studiozno izbjegavao pokretanje opšte mobilizacije tokom rata.
Čini se da su ruski odbrambeni napori usporili ukrajinsko napredovanje. Ukrajina je navodno zauzela jedno naselje tokom protekle sedmice, Nizhnyaya Parovaya sjeverno od Sudzha, a ruske snage uspjele su povratiti Ulanok, jugoistočno od Sudzha.
U međuvremenu, ruske snage nastavile su napredovati prema Pokrovsku, gradu u istočnom ukrajinskom regionu Donjecka koji je bio u njihovom fokusu od zauzimanja Avdijevke u februaru. Od tada su formirali greben dug 29 km (18 milja) koji se proteže zapadno od Avdiivka i nalaze se na oko 8 km (5 milja) od periferije Pokrovskog.
Tokom protekle sedmice, ruske snage su zauzele Novohrodivku i ušle u Hrodivku, dva grada istočno od Pokrovska. Takođe su tvrdili da se nalaze na periferiji Mirnograda, grada odmah istočno od Pokrovska.
Zelenskyy je naveo procijenjenih 1.300 kvadratnih kilometara (502 kvadratne milje) koje je uzeo u Kursku kao “swap fond”, vjerovatno namjeravajući da ga zamijeni za ukrajinsku zemlju u mirovnom sporazumu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je svaku takvu ideju u intervjuu za Russia Today u subotu.
“Zelenski je rekao… da će im ovo trebati za buduću razmjenu. Zato uzimaju zarobljenike i žele da zauzmu kvadratne kilometre“, rekao je Lavrov. „To je tako prostodušno i naivno. Mi ni sa kim ne razgovaramo o našoj teritoriji. Ne pregovaramo o našoj teritoriji.”
Putin je zauzeo isti stav u Tuvi, rekavši da je operacija Kursk osuđena na neuspjeh, a kada to učini, Ukrajina će “imati istinsku želju – ne riječima, već djelima – da pređe na mirne pregovore”.
Zelenski je rekonstruisao vladu
Zelenskyy je rekao da je invazija Kurska bila dio njegovog plana pobjede i da je postigao sve svoje ciljeve.
On je u utorak uveče upozorio na rekonstrukciju vlade uoči jeseni, koja će biti “izuzetno važna za Ukrajinu”. Njegovi glavni prioriteti uključivali su povećanje proizvodnje oružja, ubrzanje “stvarnih pregovora” sa Evropskom unijom i “specijalnu interakciju” sa NATO-om.
Dva ministra su dovedena u predsjedničku administraciju kako bi imali veći utjecaj u ovim oblastima, uključujući ministarku strateške industrije Oleksandru Kamyshin i zamjenicu premijera Irynu Vereshchuk.
Neki ministri su smijenjeni bočno, a tri ministarska mjesta koja nisu imala stalnog ministra – kulture i informisanja, poljoprivrede i sporta – dobiće jednog.
Premijer Denys Shmyhal ostaje na funkciji za sada. Dugogodišnji ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba podnio je ostavku i nije mu ponuđeno drugo mjesto. Zamijenit će ga njegov zamjenik, karijerni diplomata Andrii Sybiha.
Zelenskyy se ranije suzdržavao od velikih kadrovskih promjena tokom rata, zamijenivši svog ministra odbrane zbog optužbi za korupciju i svog vrhovnog komandanta nakon razočaravajuće kontraofanzive 2023. godine.
Putin je opsežno rekonstruisao svoj kabinet nakon što je pobedio na reizborima u martu.
Hoće li SAD dozvoliti raketne napade dugog dometa na Rusiju?
Ono što je zaista uznemirilo ruske zvaničnike je percepcija da administracija američkog predsjednika Joea Bidena razmatra proširenje dozvoljene upotrebe američkog oružja unutar Rusije.
“Bajdenova administracija se očigledno sprema učiniti više ustupaka Zelenskom dajući (Zelenskom) odriješene ruke da koristi gotovo svako američko oružje, uključujući i napade unutar Rusije”, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova prošlog petka.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov boravio je u petak u Washingtonu, predstavljajući zvaničnicima Bijele kuće listu potencijalnih meta unutar Rusije. Do sada je Bidenova administracija odbijala da dozvoli više od kontrabaterijske vatre na Rusiju koristeći američko oružje.
Prošle sedmice, Institut za proučavanje rata, istraživački centar sa sjedištem u Washingtonu, identifikovao je 245 potencijalnih ciljeva u dometu taktičkog raketnog sistema američke vojske (ATACMS) koji je već isporučen Ukrajini. Od toga, 36 su bile vazdušne baze, a ostalo su skladišta municije, komunikacijski centri, vojne baze i komandni centri.
Reuters je u utorak citirao neimenovane američke zvaničnike koji su rekli da bi Bajdenova administracija uskoro mogla objaviti da će Ukrajini isporučiti zajedničke rakete vazduh-zemlja (JASSM) lansirane F-16. JASSM ima domet između 370 km (230 milja) i 1.000 km (621 milja). Izvor nije precizirao koja će varijanta projektila biti poslata. Čak i da je administracija odobrila oružje, projektilima bi bili potrebni mjeseci da stignu do Ukrajine, rekao je Reuters.
Ukrajina je nastavila svoju politiku dalekometnih napada koji ne uključuju američko oružje.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je oborilo 158 ukrajinskih dronova ili projektila u 16 ruskih regiona. Čini se da su neki gađali rafineriju nafte izvan Moskve, elektranu u Kaširi, 90 km (56 milja) jugoistočno od Moskve, i bazu specijalnih snaga u regionu Tula, južno od Moskve.
Rusija je demonstrirala svoju ogromnu vatrenu moć i industrijsku bazu, lansirajući dronove i projektile u Ukrajinu svake noći tokom protekle sedmice. Između 29. avgusta i 3. septembra Rusija je na Ukrajinu ispalila 224 drona Shahed iranskog dizajna i 43 projektila različitih tipova. Ukrajina je saopćila da je oborila 154 dronova, dok se još 37 srušilo samostalno ili je zalutalo u Bjelorusiju ili nazad u Rusiju.
Budući da je 85 posto dronova bilo neefikasno, veći problem su očigledno bile rakete, od kojih je 42 posto pogodilo metu. Ne samo da Rusija ima daleko veći kapacitet proizvodnje raketa od Ukrajine; neke od raketa koje su pogodile prošle sedmice bile su balističke rakete koje je isporučila Sjeverna Koreja. Bloomberg je citirao neimenovanog evropskog zvaničnika koji je rekao da bi Iran mogao početi isporučivati dodatne balističke rakete Rusiji “u roku od nekoliko dana”.
Ukrajina je saopštila da su jedini sistemi protivvazdušne odbrane sposobni da obaraju balističke rakete Patriot američke proizvodnje i francusko-italijanski SAMP/T. Bajdenova administracija je uspjela poslati dva Patriot sistema u Ukrajinu od saveznika ove godine, ali još pet po narudžbi neće biti spremno do sljedeće godine.
Nedostatak dovoljno takvih sistema za zaštitu cjelokupnog zračnog prostora Ukrajine pokazano je u srijedu, kada su dvije balističke rakete Iskander pogodile vojnu akademiju komunikacija i obližnju medicinsku ustanovu u Poltavi, na istoku Ukrajine, ubivši najmanje 51 osobu, a ranivši 274.
Saveznici Ukrajine pokušali su da ojačaju njenu protivvazdušnu odbranu snabdevanjem borbenih aviona F-16, od kojih je pola tuceta isporučeno. Ali jedan od ovih srušio se pod misterioznim okolnostima 26. avgusta, objavila je Ukrajina prošlog četvrtka, što je Zelenskog navelo pusti glavu ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva u petak.
Ukrajina nije ponudila službeno objašnjenje za incident, ali je ukrajinska parlamentarka Marijana Bezuhla javno izjavila da bi ovo mogao biti treći incident prijateljske vatre u ratu u kojem je oboren ukrajinski avion i poginuo njegov pilot.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin nastavio je svoju vrlo uspješnu energetsku diplomatiju tokom sedmice. Tokom posete Mongoliji u ponedeljak i utorak, Putin je rekao da je Rusija završila tehničke studije i studije izvodljivosti za izgradnju gasovoda Sojuz Vostok dužine 960 km (597 milja) kroz Mongoliju do Kine, koji bi takođe snabdevao Mongoliju jeftinim gasom. On je također rekao da će ruski inženjeri obnoviti termoelektranu Ulan Bator-3 kako bi utrostručili proizvodnju električne energije.
