Nedavno je u Sarajevu, u organizaciji Evropske Unije u Bosni i Hercegovini i Generalnog direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, održana treća po redu javna debata „Pravo na pravdu“. Debata je okupila veliki broj predstavnika i predstavnica pravosuđa, javnih institucija, lokalnih vlasti, medija i civilnog društva, kako bi razgovarali o jačanju integriteta institucija i borbi protiv korupcije kao preduslovima za uspješne EU integracije BiH.
Na poziv organizatora, učešće u javnoj debati uzeo je tužilac Tužilaštva Brčko distrikta BiH Pavo Radoš, koji je podsjetio da je integritet jedna od temeljnih obaveza koje treba poštovati prilikom obavljanja sudijske ili tužilačke funkcije. Dalje je opisao uspješno krivično gonjenje izborne prevare u Distriktu Brčko, kao dobar primjer kada se pravosuđe pridržava jednog od centralnih načela demokratije. „Konstruktivna saradnja tužilaštva s predstavnicima civilnog društva, u konačnici može vratiti povjerenje građana u pravosuđe”, rekao je Radoš.
Treća po redu javna debata „Pravo na pravdu“, koju je danas u Sarajevu organizovala Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Generalnim direktoratom Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), okupila je veliki broj predstavnika i predstavnica pravosuđa, javnih institucija, lokalnih vlasti, medija i civilnog društva, kako bi razgovarali o jačanju integriteta institucija i borbi protiv korupcije kao preduslovima za uspješne EU integracije BiH. Javna debata posebno je bila usmjerena na ulogu građana i građanki u praćenju realizacije reformi i osiguravanju da nosioci javnih i pravosudnih funkcija, i izabrani predstavnici rade u interesu općeg dobra i konstruktivno doprinose putu BiH ka EU.
U svom uvodnom obraćanju, v.d. generalnog direktora Direktorata EK za susjedstvo i pregovore o proširenju potvrdio je evropsku perspektivu za BiH. „Donosioci odluka u BiH moraju preuzeti odgovornost za svoje postupke, jer je EU potreban konstruktivan dijalog i politička volja na svim stranama kako bi se krenulo naprijed na evropskom putu. Vladavina prava je centralni dio temeljnih načela EU. Društvo izgrađeno na vladavini prava garantuje slobodu i prosperitet svojim građanima, te osigurava uspješnu privredu koja privlači potrebne investicije. Suprotno tome, nastavak opstruiranja reformi usmjerenih na jačanje integriteta nosilaca javnih i pravosudnih funkcija slabi prava građana i učinkovitost borbe protiv korupcije.“, rekao je v.d. generalni direktor Popowski.
Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH naglasio je da vrijeme ističe dok se gomila količina posla koju zemlja treba uraditi na jačanju vladavine prava i vraćanja povjerenja građana u pravosuđe.
„Nisam nimalo sretan što moram reći da u proteklim godinama nije završena niti jedna prioritetna reforma u oblasti vladavine prava. U decembru 2019. EU je objavila izvještaj nezavisnog stručnjaka Reinharda Priebea o vladavini prava u Bosni i Hercegovini. U ovom izvještaju dat je niz vrlo konkretnih preporuka i mjera koje treba poduzeti čime bi BiH potvrdila svoju neupitnu opredijeljenost evropskom putu. U nedavnom istraživanju koje smo proveli, 81 posto građana u BiH kaže kako u posljednjih pet godina nije bilo poboljšanja u pravosudnom sistemu. Nadležni u BiH trebaju hitnije rješavati pitanja u cilju jačanja vladavine prava“, kazao je ambasador Sattler.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Nj.E. Michael J. Murphy ponovo je naglasio podršku međunarodne zajednice budućnosti BiH u euro-atlantskoj porodici nacija. Ambasador Murphy je istakao: „Ovdje smo danas jer nam je svima stalo do budućnosti BiH. Želimo vidjeti učinkovite i efikasne institucije na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou na usluzi građanima. I želimo vidjeti jaku privredu utemeljenu na privatnom sektoru koja nudi prosperitet talentovanim ljudima ove zemlje. Sve je to nemoguće bez vladavine prava. Međutim, danas opet moramo konstatovati da poštivanje vladavine prava ne prožima društveno tkivo ove zemlje, nije dovoljno afirmisano od strane nadležnih u ovoj zemlji, i ne poštuje se od strane vladajuće elite u zemlji”, dodao je.
Gđa Alma Zadić, ministrica pravosuđa Republike Austrije, pozvala je građane i građanke BiH da se aktivno uključe u proces reformi. Naglasila je da su javne debate itekako važne za podsticanje i jačanje angažmana javnosti, a time i naših demokratija. „Moja poruka je sljedeća: „vjerujte u svoju moć da izgradite bolju budućnost za sebe i svoju djecu. Aktivno se uključite u proces reformi, zahtijevajte svoja prava i oblikujte zemlju za bolju promjenu!“, rekla je Zadić.
Institucionalnu odgovornost istakla je i Darja Softić-Kadenić, ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo, naglasiviši važnost i vrijednost integriteta i etike u javnim službama i među nosiocima javnih funkcija te ključnu ulogu nezavisnih institucionalnih tijela zaduženih za praćenje integriteta javnih službi. Takođe, Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosuđu u BiH, istaknuo je važnost parlamentarnog nadzora nad radom tijela koja se finansiraju iz javnog budžeta, uključujući i pravosuđe.
Treća debata stavila je poseban naglasak na važnu ulogu organizacija civilnog društva u nepristranom praćenju aktivnosti državnih službenika i rada pravosuđa, te objektivnom izvještavanju o svojim nalazima. Prema riječima Ivane Korajlić, direktorice Transparency International-a, BiH ima tradicionalno loše rezultate u prevenciji i borbi protiv korupcije. Stoga, važan ishod ove javne debate jeste opšti dogovor da će organizacije civilnog društva zajednički aktivnije raditi na promociji promjena i reformi u korist građana.
U tom kontekstu je istraživačko novinarstvo istaknuto kao jedan od ključnih pokretača u nastojanjima da pravosudni sistem i javne institucije rade u javnom interesu. Istraživačko novinarstvo je važno ne samo za otkrivanje slučajeva korupcije koje zatim treba procesuirati i sankcionisati, već i za stvaranje društvenog okruženja koje će insistirati na više transparentnosti i integriteta u radu institucija i većoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i državnih službenika, što su istakli Denis Džidić, izvršni direktor i urednik BIRN-a BiH, Leila Bičakčić izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i Siniša Vukelić, vlasnik portala Capital.
Pavo Radoš, tužilac Tužilaštva Brčko Distrikta BiH je tome dodao i podsjetio da je integritet jedan od temeljnih obaveza koje treba poštovati prilikom obavljanja sudijske ili tužilačke funkcije. Dalje je opisao uspješno krivično gonjenje izborne prevare u Distriktu Brčko kao dobar primjer kada se pravosuđe pridržava jednog od centralnih načela demokratije. „Konstruktivna saradnja tužilaštva s predstavnicima civilnog društva, u konačnici može vratiti povjerenje građana u pravosuđe”, rekao je Radoš. Njegov kolega Džermin Pašić, iz Tužilaštva BiH, osvrnuo se na poteškoće s kojima se neki nosioci pravosudnih funkcija susreću u obavljanju svojih poslova u nefunkcionalnom sistemu pod političkim uticajem, što je dijelom odgovor na to zašto se pravosuđe ne percipira kao nezavisno u borbi protiv korupcije, već ga većina građana percipira kao korumpirano.
U svome završnom obraćanju, Vassilis Maragos, šef Sekcije D.4 (BiH, Kosovo), pri Generalnom direktoratu Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), naglasio je da „su EU integracije proces koji se temelji na zaslugama. O standardima vladavine prava se ne pregovara. Dalje je naveo da 2022. godina, kao izborna godina nudi mogućnosti, naglasivši da „sadašnji izabrani dužnosnici i oni koji će njih naslijediti nakon 2. oktobra nisu odgovorni Briselu, nego građanima BiH”. Takođe je istaknuo podršku EU profesionalcima, građanima, civilnom društvu i istraživačkim novinarima u praćenju reformi. “Jačanje vladavine prava u BiH imaće pozitivne učinke na građane i zemlja će biti bliže EU, što će cijeniti ne samo današnji građani, već i buduće generacije. EU i Evropska komisija će vas podržat u tim nastojanjima”, zaključio je Maragos.
