Od historijskog napretka do hronične blokade. Uime partijskih interesa, a pod zastavom Bosne i Hercegovine traje blokada i opstrukcija, pa je na kraju godine politička borba za bilo kakvu reformu, uzeti evropski novac i ponudu za otvaranje pregovora. Obećanje o evropskim integracijama politički je kapital aktuelne vlasti koja je na tome gradila imidž Evropi prihvatljivih partnera, sve do trenutka kada su se u Brisel počeli slati politički kompromisi, a ne konkretne reforme.
Od 2022. i Varheljijeve čestitke za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU do one Ursule fon der Leyen o davanju zelenog svjetla za otvaranje pregovora i izjave da je za godinu urađeno što nije za deset na evropskom putu, desio se Trojkin parkirani bager i SNSD-ova paraliza državnih institucija.
Dok traže briselski ulaz, a ne nude ništa, pitanje je da li će bh. vlast prokockati šansu i ostaviti državu na margini Zapadnog Balkana?
“Pridruživanje je Hrvatsku unaprijedilo i ojačalo demokratiju u našem društvu. Zbog toga bi bilo važno da i Bosna i Hercegovina ispuni zahtjeve koji su postavljeni pred nju. Nadam se da je iskren cilj Evropske unije da se Bosna i Hercegovina približi pa i priključi Uniji, te da neće tako lako odustati od vase zemlje”, kazala je Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara.
“Nedonošenje odluke ili izostanak kompromisa u ovom trenutku bi produžio proces za još nekoliko godina. Ali to znači prihvatanje ne samo antidržavnog diktata SNSD-a i HDZ-a, već jedne pogrešne logike u cijelom eurounijskom procesu – da se pod pritiskom donose loša rješenja koja u narednim godinama nećemo moći ispraviti”, istakla je Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka UNSA.
S devet usvojenih zakona s evropskom oznakom od trenutka davanja zelenog svjetla za otvaranje pregovora i dalje smo, dakle, na klupi evropskog predvorja s dobrom šansom da tu i ostanemo do kraja godine.
“Ako smo se i nadali da su sankcije koje su skinute Miloradu Dodiku, članovima njegove obitelji i užem rukovodstvu SNSD-a trebale da rezultiraju otključavanjem evropskog puta Bosne i Hercegovine, sada svjedočimo da se to nije desilo. Nije to, očito, ni bilo u igri kao nešto na šta je Dodik bio primoran. Evo, vidimo dok li smo došli”, kaže novinarka Gordana Katana.
Ne dalje od čekaonice gdje samo nije nestao optimizam bh. vlasti, koja opet pravi paket-aranžmane neprihvatljive za sve. Pa su na čekanju u njemu dva ključna zakona i imenovanje glavnog pregovarača kojeg SNSD želi, HDZ podržava, a Trojka ne isporučuje.
“Ako bismo napraivli nekakav iskorak i na sjednici Vijeća ministara usvojili ove zakone, uputili ih u Parlamentarnu skupštinu sljedeće sedmice – to neće biti kasno, bio bi to dobar signal za institucije Evropske unije, makar se to, možda, ne stigne usvojiti u Parlamentarnoj skupštini. Mislim da će biti prepoznato i da bi Bosna i Hercegovina mogla dobit zeleno svjetlo i za službeno otvaranje pregovora”, izjavila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministra Bosne i Hercegovine (HDZBiH).
I dok se traga – iako su oni davno označeni – za onima koji blokiraju evropski put, vremena je sve manje. 12 dana je preostalo da i dalje politički raštimani i razjedinjeni po teritorijama, a s opstruktivnim SNSD-om, nađu kompromis i stvore uslove da Evropsko vijeće na sjednici planiranoj za 18. i 19. decembar da saglasnost za otvaranje pregovora, a zatim i sazivanje prve međuvladine konferencije.
“Nemojte zaboraviti da je politička osovina SNSD-HDZ preuzela dominantnu ulogu, ne samo u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, nego i u eurounijskom procesu, interpretirajući uvijete u skladu s onim kako ih oni vide. Onaj dio vlasti koji možda negira, ali je formalno još uvijek i politički itekako u koaliciji sa SNSD-om i HDZ-om, sad je u političkom ćorsokaku. Šta god urade, bez obzira na to da li su spremni na kompromis oko evropskog puta ili su spremni da na sebe preuzmu ulogu ili potencijalno teret onih koji će blokirati određeni proces dogovora, u situaciji su kao iz one narodne priče: Ako uzmeš kajat ćeš se, ako ne uzmeš kajat ćeš se”, dodaje Džananović-Miraščija.
Kako je jedina tačka spajanja novac – konačno od Brisela usvojeni bh. reformski dokument očekivani je, ali zakašnjeli uspjeh, koji će morati biti postignut i s reformskim zakonima. Kako do šanse za transformaciju ekonomije i sistema zemlje u kojoj realnost nadmašuje fikciju, crtaju se nove teritorijalne podjele a od reformi pravi platforma za političko učvršćivanje i da li će Bosna i Hercegovina nezasluženo, kao i kada smo dobili kandidatski status, ući u krug evropskih odabranih, što je za evropske lidere primarno sigurnosna i geopolitička nužnost?
Datum i vrijeme objave: 05.12.2025 – 21:33 sati
