Trideseta godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma izrodila je i stare i nove priče o promjeni državnog uređenja Bosne i Hercegovine. Gotovo svi su saglasni: promjene su nužne. Ali, jedni traže nove podjele države i prebrojavaju krvna zrnca, a drugi bi da autokratski gospodare svojim rezervatima. Prostora za dijalog nema. U moru obilježavanja godišnjice Daytona, lider HDZ-a BiH i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović i njegovi istomišljenici pokrenuli su ofanzivu. O idejama kako treba izgledati Bosna i Hercegovina naveliko se govori u BiH i susjednim zemljama, ali i u Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji.
Ofanziva u toku
Čović je krajem oktobra mostarskim studentima, mahom Hrvatima, držao predavanje o nesavršenosti Daytona. U priču o demografskim, ekonomskim, tehnološkim, klimatskim i kulturnim promjenama, ugradio je i govore o protektoratu i lošim odlukama visokih predstavnika, osuđenicima za ratne zločine, zemlji kao endemskoj, mitskoj, konsocijacijskoj maslini koju obrađuju predstavnici tri konstitutivna naroda, ali koja je pod udarom i vodopija koje ne donose ploda, te potrebi da se sistem, posebno u Federaciji BiH, pojednostavi.
– Logika dva entiteta i tri konstitutivna naroda u startu je postavljena tako da može napraviti nesklad u funkcioniranju ili nefunkcionalnu strukturu vlasti, što, manje-više mi danas živimo, jasan je bio Čović, upozoravajući i da je najveća zabluda mišljenje da se brojnost može koristiti kao alat.
————————————-
Lider HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović mjesecima predvodi orkestar koji svira ideje o trećem entitetu. Uštimao je instrumentaliste koji su sve glasniji i u domaćoj, ali i svjetskoj javnosti.
Max Primorac iz američke Heritage Foundation rado je pisao za potrebe europarlamentarke Željane Zovko, a nedavno je i pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a istakao da “samo treći entitet na većinski hrvatskim područjima može spasiti ovu progonjenu kršćansku zajednicu”. Naglasio je da “Hrvati trpe tešku diskriminaciju od brojnije muslimanske zajednice”, a obrušio se i na OHR. A Čović je nakon orkestrirane priče nedavno u intervjuu za Glas Srpske poručio da bi napravio treći entitet kada bi mogao.
Max Primorac tvrdi i da je BiH propala država
– Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava zaista nema smisla o tome previše ulaziti u rasprave, rekao je Čović, svjestan da za ostvarenje nedosanjanih želja treba imati i podršku u PSBiH.
Profesor ustavnog prava na Burchu dr. Davor Trlin kaže nam da Član X/1. Ustava BiH (s tim da Član X/2. sadrži jednu “vječnu” odredbu: da se ne mogu amandmanima mijenjati odredbe o ljudskim pravima iz Člana II Ustava u smislu eliminisanja ili umanjivanja prava i sloboda) definiše da se “Ustav može mijenjati amandmanima koje usvoji PSBiH, uključujući dvotrećinsku većinu prisutnih i glasujućih u Predstavničkom domu”.
– Na prvi pogled izgleda da je dovoljna samo dvotrećinska većina u Predstavničkom domu, a da Dom naroda uopće nije spomenut. Međutim, to je samo djelimično tačno – i tu nastaje najveća praktična zabluda. Iako Član X/1. doslovno spominje samo Predstavnički dom, Ustav BiH je federalni ustav i Parlamentarna skupština je dvodomna. Zbog toga se procedura ustavnih amandmana primjenjuje analogno kao i za obične zakone po Članu IV/3. c) Ustava – dakle, potrebno je usvajanje u oba doma, objašnjava naš sagovornik.
Ako je sve tako – a i Čović zna da jeste – čemu onda nova ofanziva? Očito je opet riječ o blokiranju euroatlantskih integracija BiH.
————————————
Čović je tada najavio da će HAZUBiH predstaviti Zbornik “Hrvati u dejtonskoj BiH – stanje i budućnost”, te da će nešto slično u Bruxellesu uraditi i europarlamentarka Željana Zovko, a i najavljene su aktivnosti prijatelja iz Hrvatske. Tako je 20-ak dana kasnije u Mostaru promovisan Čovićev Zbornik.
– Smatram da kroz elemente konsocijacijskog federalizma možemo osigurati sigurnost i ravnotežu između tri naroda, stvarajući tri različita entiteta koji će biti ugrađeni u bogatstvo BiH, poručio je tada Čović.
Zbornik će devetog decembra biti predstavljen i u Zagrebu.
A Zovko je pak 19. novembra u Evropskom parlamentu promovisala knjigu “30 godina nakon Daytona: Naučene lekcije”. Doprinos knjizi dali su, između ostalih, i premijer Hrvatske Andrej Plenković, nezaobilazni Čović, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman. Na spisku autora našao se i našoj javnosti dobro poznati Max Primorac iz američke Heritage Foundation.
Željana Zovko organizovala je predstavljanje svoje knjige u Evropskom parlamentu
“Federalni sistem s tri jedinice, oslobođen miješanja OHR-a, smanjio bi separatističke pritiske. Za Srbe, zasebna hrvatska jedinica potvrđuje njihovu autonomiju, potkopava ruski i kineski utjecaj i otvara nove izglede za integraciju BiH u transatlantske institucije. Za Hrvate, zasebna jedinica pruža prvu priliku za samoupravu od 2006. i unapređuje nagib BiH ka Zapadu. Za Bošnjake, čije radikalno vodstvo se protivi ovoj reformi, kraj ovlasti OHR-a pruža im politički izlaz iz neuspješne strategije težnje za nedostižnom centraliziranom državom usred beskrajnih zajedničkih zapleta koji hrane islamski radikalizam”, ustvrdio je Primorac.
Čović je, pak, nakon orkestrirane priče, nedavno u intervjuu za Glas Srpske poručio da bi napravio treći entitet kada bi mogao. Nije, jer za to treba promijeniti Ustav BiH. Profesor ustavnog prava na Burchu dr. Davor Trlin tumači da je sudska praksa Ustavnog suda BiH usvajanje jedinog amandmana na Ustav BiH (o pravnom statusu Brčko distrikta iz 2009) i ranije pokušaje amandmana (2006 – Aprilski paket, 2009 – Butmir, 2012-2014 – drugi prijedlozi) uvijek tretirala proceduru kroz dvodomni postupak u praksi. To znači da u Predstavničkom domu Prijedlog amandmana mora dobiti dvotrećinsku većinu prisutnih i glasujućih poslanika (dakle, minimalno 28 od 42 ako su svi prisutni, ali proporcionalno manje ako ih je manje), a nakon usvajanja u Predstavničkom domu, Prijedlog ide u Dom naroda.
“U Domu naroda nije propisana dvotrećinska većina niti se traži većina iz svakog kluba posebno (za razliku od vitalnog nacionalnog interesa). Dovoljna je obična većina prisutnih i glasujućih delegata (dakle, 8 od 15 ako su svi prisutni). Međutim, u praksi je gotovo nemoguće proći bez barem prešutne saglasnosti sva tri kluba, jer svaki klub ima pet delegata i može blokirati kvorum ili glasanje ako bojkotira sjednicu. Prema Članu IV/1./ b) Ustava, “devet članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata”, navodi dr. Trlin i dodaje da Kolegij Doma naroda nikada ne može zamijeniti glasanje na plenarnoj sjednici.
A da je ofanziva koju predvodi svjesni Čović itekako dobro organizovana i sinhronizovana, pokazuje i primjer nedavnog gostovanja profesora sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dr. Marka Tokića, predsjednika projekta privremene Hrvatske samouprave iz 2001, na RTVHB. Tokić je istakao da Bošnjaci, “da mogu riješiti problem hrvatskih enklava u središnjoj Bosni i problem spoja centralne Bosne sa USK-om, ne da bi bili za uspostavu treće federalne jedinice nego za uspostavu vlastite bošnjačke republike”. Optužio je sada stalnog predstavnika BiH pri UN-u u New Yorku, ambasadora prof. dr. Zlatka Lagumdžiju da mu je još 2000. rekao da zagovara model tri federalne jedinice, ali uz uvjet revizije omjera 51:49 i povrata dijela teritorija RS-a.
Stare ideje
Pitali smo prof. dr. Lagumdžiju o čemu je riječ. Sa Tokićem, kaže, nikada nije razgovarao. Tokić ili izmišlja ili je Lagumdžiju samo pobrkao sa onima iz dijela SDA koju su ga tada napadali da je rušenjem Hrvatske samouprave negirao legitimnu volju hrvatskog naroda.
– Što sam tada, a i sada, mislio, govorio i radio, javnosti je poznato: kao predsjedavajući Vijeća ministara i jedan od lidera Alijanse za promjene, na bazi Dejtonskog sporazuma, u zajedničkoj akciji naših institucija i međunarodne zajednice demontirali smo rušenje ustavnog poretka koje su tada nazivali Hrvatska samouprava. Tadašnji šef tog nedosanjanog projekta i HDZ-a je završio sa presudom pred državnim pravosuđem i bjekstvom u Hrvatsku, gdje mu se gubi vidljiv trag. I danas isto mislim, govorim i radim sve što mogu. Kako na jačanju države, tako i u borbi protiv podjela kojima je više puta već presuđeno. I u tome se može naći razlog zašto me ni danas ne popušta kojekakva bratija, koja ne odustaje od svojih neostvarenih želja za parčetom “svojih” državica na račun jedne i jedine Bosne i Hercegovine, poručio je prof. dr. Lagumdžija.
Priupitan zar su ga i iz SDA tada napadali, dr. Lagumdžija odgovara: “Ne mogu a da se ne sjetim: kada smo rušili sa SFOR-om i OHR-om samoproglašenu samoupravu i demolirali im Hercegovačku banku koja je bila projektovana kao Centralna banka samouprave, na sastanku Kantonalnog odbora u Zenici žalio mi se predsjednik jedne općinske organizacije SDP-a (inače, RVI) kako su ga napali lokalni esdeaovci – zašto Lagumdžija ruši legitimnu volju hrvatskog naroda”.
Sve je, kaže, “vojnički” isplanirano, pa i Hercegovačka banka. A taj plan se kasnije počeo zvati trećim entitetom, jer je, naglašava prof. dr. Lagumdžija, samoupravi presuđeno.
Datum i vrijeme objave: 05.12.2025 – 06:55 sati
