Trojka želi zakone koji imaju potvrdu EU, HDZ ne odustaje od struci spornog prijedloga

Dva zakona između tri strane. Kako do ponedjeljka i nove sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine do kompromisa vladajućih, koji su u utrci s vremenom da pošalju signal Briselu da žele reforme. Zakoni o Sudu Bosne i Hercegovine i VSTV-u, te pregovarač sa Evropskom unijom – trenutno su  nepremostiva politička barijera, jer su svi ovi prijedlozi stranačke želje, a ne suštinske reforme.

Kompromisni zakoni i bez EU kvačice: Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine i VSTV-u, koji uporno u proceduru šalju kadrovi HDZBiH, a osporava struka. Mjeseci su potrošeni na dogovor o sjedištu Apelacionog odjela Suda Bosne i Hercegovine, a u finišu pred istek EU roka više to nije tema, kao ni oduzimanje nadležnosti Državnog suda. Sve što je politici sporno nije dijelom ovog prijedloga.

„Predložio sam da izvučemo iz Zakona u sudu samo ono što nije sporno. A nije sporno da suce Apelacionog odjeljenja bira VSTV, nije sporno da imaju predsjednika Apelacionog odjeljenja i da imaju svoj budžet. Cilj je da učinimo još nezavisnijim drugostupeni sud, a ne da jedna osoba odlučuje ko će u Apelaciono odjeljenje, a ko će u prvostupeno“, izjavio je Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine (HDZBiH).

S druge strane, u onom o VSTV-u sporno je više odredbi. Od početka insistiranje na etničkim kvotama u Vijeću, čime se od ovog pravosudnog tijela pravi replika Doma naroda do retroaktivne provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca.

“Postoje neke stvari koje bi trebalo poboljšati i uskladiti. Svakako treba voditi računa i o standardima Evropske konvencije, odnosno, pratiti praksu Evropskog suda za ljudska prava“, istakao je član VSTV-a BiH Sedin Idrizović.

Stav struke je da je sve netransparentno, politika u okršaju, u kojem HDZBiH svjesno šalje Evropi zakon za koji ne garantuje, a Trojka traži da se usvoji onaj za koji imaju evropsku potvrdu.

“Postoji i velika opasnost, ako se ne budemo pridržavali minimuma koje je EU postavila – čak i da usvojimo zakon – može se desiti da oni kažu da to nije dovoljno za evropski put, bez obzira na to što ćemo značajno popraviti naše pravosuđe”, upozorava Bunoza.

“Apelujemo da se u ponedjeljak na dnevnom redu nađe Zakon o VSTV-a koji ima podršku Brisela i da se njegovim usvajanjem, uz Zakon o sudu, konačno ispune dva preostala uslova iz oblasti pravosuđa. Naglašavamo da smo spremni, ukoliko Vijeće ministara nije u stanju usvojiti prihvatljive zakone, preuzeti na sebe ovaj proces, predlažući u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakone prihvatljive za EU”, poručili su iz Trojke.

Još jedan, politički težak, a evropski bitan zakon treba biti usvojen do 1. februara naredne godine. Da bismo izbjegli sivu listu Moneyvala, Bosna i Hercegovina ima rok da donese Zakon o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom, kojom trenutno, a nakon pravosnažnih presuda Suda Bosne i Hercegovine, ne upravlja niko.

Upozorenje je to i iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine.

„Postoji određena saglasnost da se umjesto Državne agencije formira sektor pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, a da imovinom upravljaju entitetske agencije uz određene dogovore kako bi se ta imovina u konačnici raspoređivala“, navodi Emir Bašić, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH.

Više stotina miliona maraka blokiranih na računima osuđenih za kriminal, skupocjene nekretnine, automobili, firme i nakit do tada su samo na papiru blokirani. A vrijedan je to izvor prihoda za budžet države, jer u proteklih 10 godine u Federaciji je oduzeta imovina vrijednosti oko 58 miliona maraka. Izbor je pred bh. vlastima – puniti budžet ili biti na sivoj listi.