BiH uskoro bez ruskog gasa: Država i partneri imaju dvije godine da nađu drugo rješenje

Snabdijevanje BiH prirodnim gasom bit će jedan od najvećih izazova u narednim godinama, s obzirom na odluku Evropske unije o zabrani uvoza ruskog gasa. Na BiH će se ta odluka, kako je navedeno iz kompanije Energoinvest, odnositi od 1. januara 2028. godine. To znači da država i međunarodni partneri imaju pune dvije godine za iznalaženje rješenja.

Iz Energoinvesta su još naveli da odluka Unije formalno ne obavezuje domaće tržište, ali da svakako ima značajan indirektni uticaj, jer se evropski energetski tokovi i regulativa u sve većoj mjeri reflektuju i na zemlje regiona.

Oglasio se na X-u

Košarac: Sarajevo se grije zahvaljujući Dodiku i Putinu, sada aplaudira EU jer im to ukida

Ohrabrujuće najave

Iz kompanije smatraju da će biti potrebno dodatno unaprijediti logističke i infrastrukturne procese kako bi se osigurao pouzdan rad sistema u narednim godinama.

– Bez otvaranja novih rješenja u pogledu diverzifikacije izvora i ruta snabdijevanja, dugoročna stabilnost isporuke mogla bi biti dovedena u pitanje, što bi se u konačnici odrazilo na ukupnu energetsku sigurnost BiH. Projekt Južne gasne interkonekcije posebno se izdvaja kao infrastrukturni prioritet od strateške važnosti, jer otvara mogućnost diverzifikacije i uspostave nezavisnog pravca snabdijevanja, čime se značajno smanjuje zavisnost od jednog dobavljača i jedne rute. Najave o interesu američkih kompanija da učestvuju, kroz modele koncesija, dodatno potvrđuju važnost projekta i otvaraju prostor za jačanje saradnje između institucija BiH i međunarodnih partnera, te bi mogle značajno ubrzati sve procese, omogućiti efikasniju provedbu i dodatno ojačati energetsku sigurnost BiH, poručeno je iz Energoinvesta.

No, i pored više nego jasnog pritiska SAD-a da se izgradnja gasovoda Južna interkonekcija prepusti njihovim kompanijama kroz davanje koncesije, posao možda neće biti tako lak. Razlog je taj što se za ugovor, koji će morati biti postignut sa Hrvatskom o transportu ukapljenog gasa sa otoka Krk, pita Vijeće ministara, a ne samo politike iz Federacije BiH. Stav ministara iz RS-a godinama je da nema dogovora o Južnoj bez dogovora o Istočnoj interkonekciji.

– U čemu je problem da radimo paralelno i jednu i drugu? Koliko košta gasovod od Zagvozda, na tački spajanja s Hrvatskom, do Banjaluke? Mnogo skuplje nego od Bijeljine do Banjaluke. U čemu je problem da razvijemo Istočnu interkonekciju? Nemojte da smatrate da ćemo mi odustati od nove Istočne interkonekcije. Ona je značajna za onaj dio Republike Srpske od Bijeljine do Banjaluke i Novog Grada. To je esencijalno za razvoj i stanovništvo, istakao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac prije odluke EU da zabrani ruski plin.

Ipak, pitanje je hoće li se i koliko ozbiljno SNSD usuditi suprotstaviti jasnom poslovnom interesu američke administracije, posebno nakon što su SAD ukinule sankcije Miloradu Dodiku i drugim, njemu bliskim, fizičkim i pravnim licima. Stručnjaci za energetiku ističu da to što su SAD preuzele jasnu ulogu, pokazuje da se ne radi samo o interesu BiH već i drugih zemalja šire regije, a koje trenutno, također, ovise o ruskom plinu.

– Ovdje je BiH samo jedan segment želje i SAD-a i EU da naprave otklon od Rusije kroz konkretne poteze, ali i odluke koje su donesene od 2022. godine do danas. Činjenica da su smanjili na tri posto korištenje ruskog gasa u EU pokazuje da su odlučni u toj namjeri, ističe za Oslobođenje stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.

Tranzitna zemlja

Ne vjeruje Harbaš da domaće opstrukcije mogu biti dugog daha, s obzirom na to da se radi o značajnom američkom interesu. Ni on ne vidi problem širenja Istočne interkonekcije, pa odakle god da plin u BiH bude stizao u narednim godinama.

Predstavnici SAD-a su izrazili jasno očekivanje da bi realizacija projekta trebala početi već naredne godine. Kroz BiH trasa plinovoda bi bila duga oko 170 kilometara, od Posušja prema jednim krakom Mostaru, a drugim prema Travniku, sa predviđenim kapacitetom od milijardu i po kubnih metara plina godišnje. Ovaj gasovod bi u budućnosti omogućio dolazak plina u našu zemlju i iz Azerbejdžana. Također, novi gasovod bi Bosnu i Hercegovinu u budućnosti mogao učiniti tranzitnom zemljom, na čemu bi investitori također ostvarivali prihode.

Cijelo izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku: