Otvaranje novog graničnog prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kod Gradiške imat će brojne prednosti u smislu ubrzanja prometa, kao i izbjegavanja zastoja koji su se do sada pojavljivali na starom graničnom prijelazu Gradiška, jednom od najfrekventnijih. Pitanje prijelaza usko je vezano uz novi most Gradiška, projekt koji su, uz svesrdnu pomoć Europske unije, zajedno realizirali Hrvatska i BiH, potvrđujući tako predanost realizaciji važnih infrastrukturnih projekata koji povezuju ljude, ali i otvaraju nove perspektive gospodarskog razvoja. Ukupna vrijednost radova izgradnje ovog mosta iznosi 19,5 milijuna eura, dok su usluge nadzora u iznosu od 1,8 milijuna eura. Trošak izgradnje mosta podjednako su financirale Hrvatske ceste uime Republike Hrvatske i Ministarstvo prometa i veza Bosne i Hercegovine. Za realizaciju ovog projekta Bosna i Hercegovina je koristila UMTS sredstva iz programa posebne namjene i WBIF grant sredstva, a Republika Hrvatska vlastita i bespovratna sredstva fondova Europske unije.
O toj temi oglasila se i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto koja je navela kako se otvaranje novog prijelaza očekuje 11. prosinca te pritom jasno navela i značaj jednog ovakvog suvremenog prijelaza u vremenu kada Europska unija primjenjuje svoj novi Entry/Exit sustav koji od putnika traži biometrijske podatke.
Pitanje pregovora
Ipak, prijelaz će neko vrijeme biti privremenog karaktera jer nije kategoriziran, a to je posao koji treba obaviti mješovito povjerenstvo RH i BiH. Krišto je u tom smislu naglasila, prenosi portal klix.ba, kako se čini sve da se ubrza procedura kako bi BiH i Hrvatska došle do dogovora oko sporazuma o graničnim prijelazima. Ipak, i u ovom trenutku brojne su prednosti novoga prijelaza.
Podsjećamo, Hrvatska je nedavno završila građevinske i administrativne aktivnosti u smislu prijelaza sa svoje strane, kao i brze ceste koja povezuje prijelaz s autocestom Zagreb – Lipovac. Ipak, kako bi novi prijelaz kod Gradiške, ali i granični prijelaz Svilaj iskoristili svoje pune potencijale, bit će potrebno kroz kategorizaciju urediti pitanje prijevoza što većeg broja i vrsta roba. Osobito je to važno s obzirom na to da sjever BiH tradicionalno predstavlja prostor s iznimnim potencijalima razvoja poljoprivrede, a kako bi bosanskohercegovački proizvodi lakše dolazili do kupaca u Europskoj uniji, ova dva prijelaza bit će od strateškog značaja. Ne treba zaboraviti kako je Svilaj, odnosno novi most preko Save, također produkt zajedničkog rada Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovaj most izravno se veže na koridor Vc, buduću prometnu kralježnicu jugoistoka i središnje Europe, a koji će, u kontekstu Bosne i Hercegovine omogućiti do sada neviđene perspektive razvoja.
U oba slučaja – i na primjeru Svilaja, kao i u kontekstu Gradiške, riječ je o pitanju koje treba rješavati bilateralno, no takvo što potrebno je uraditi što je prije moguće, pogotovo s obzirom na rastuće izazove s kojima se suočava bosanskohercegovačko gospodarstvo koje je uvelike ovisno o izvozu na tržišta Europske unije, ali i o uvozu različitih repromaterijala. Svakako ovu tematiku valja vezati i uz novi sustav Entry/Exit (EES), koji digitalno bilježi ulazak i izlazak državljana zemalja koje su trenutačno izvan Europske unije. No, sustav zbog svojih specifičnosti, barem u prvoj fazi, donosi veće gužve na granici, a razlog je činjenica da se od državljana BiH i svih drugih zemalja koje nisu dio EU-a traže biometrijski podaci.
Naime, prilikom prvog ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno Europsku uniju, od navedenih osoba prikupljaju se biometrijski podaci – otisci četiri prsta i fotografija lica – uz podatke iz putne isprave. Ti se podaci pohranjuju u sustav i koriste prilikom svakog sljedećeg prelaska granice, dok će se prilikom idućih prelazaka utvrđivanje dosjea provoditi usporedbom fotografije lica s postojećim dosjeom u sustavu, što će značajno ubrzati postupak granične kontrole i dodatno povećati razinu sigurnosti.
Značaj BIP-a
Pitanje Gradiške valja promatrati i kroz širu prizmu pregovora koji se očekuju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pri čemu u BiH postoji snažno lobiranje prema kojemu bi preko graničnih prijelaza Svilaj i Izačić morao biti omogućen prijevoz svih vrsta roba (status BIP), a preko graničnih prijelaza Orašje, Kamensko i Ivanica prijevoz roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli.
