Iako je ljeto počelo sa velikim visokim temperaturama, pravi vrtlari ne klone vrućinom i ne odustaju od namjere da terase i bašte procvjetaju. Postoje mnoge vrste i sorte cvijeća koje jednostavno uživaju u direktnoj sunčevoj svjetlosti ili visokim temperaturama. Sve što im treba je sunce, sunce i još sunca.
Stoga, ako imate terasu okrenutu prema jugu ili zapadu, na njih postavite južne ili zapadne prozore i žardinjere volite biljke koje bujno cvjetaju ljeti, vrijeme je da počnemo sa sadnjom ljetnog cvijeća. Ukoliko ste ponosni vlasnik bašte koja bi cvjetala u ovim vrućim danima, preporuke stručnog tima iz Flora vrtnog centra. Pažljivo birajte vrste za nadolazeće ljeto, dobro isplanirajte sadnju i pripremite prihranu ako ovo ljeto želite da pamtite po raskošnom cvijeću, preporučuju stručnjaci ovog vrtnog centra.
Počnite sa lantanom
Lantana (Lantana camara) je poznati miljenik sunca i vrlo je nezahtjevan u njezi. Raste kao grm, mada se mogu dobiti sorte koje imaju ležeću formu ili su oblikovane kao drvo, što je poseban ukras.
Lanatana cvjeta od sredine maja do kasne jeseni i stoga je nezamjenjiva cvjetna vrsta. Za cvjetanje potrebna mu je temperatura od najmanje 16 stepeni i puno sunca. Još jedna od njegovih prednosti je što odlično podnosi nekvalitetno tlo, ali je ipak najljepša u tresetnim supstratima.
Jedini problem sa njegom lantane može biti pretjerano zalijevanje. A kada zalijevate, zalijevajte je stajaćom vodom, jer hladna klorirana voda može uzrokovati tamnosmeđe promjene na rubovima listova. Za obilno cvjetanje planirajte prihranjivanje vodotopivim đubrivima 15 : 11 : 29 (NPK), dva grama po litru vode pri svakom trećem zalivanju.
Ako odaberete boje cvijeća, lantana vas neće razočarati. U ponudi su sve vrste cvijeća, a postoje čak i sorte koje cvjetaju u svim jarkim bojama.
Hibiskus za svakoga
Svaki iskusni baštovan zna da je hibiskus najlepši na suncu. Ako izostane cvjetanje, znajte da im nedostaje sunca.
Odlično podnose ljetne vrućine, ali raznolikost je takva kakva jeste kineski hibiskus ne može da preživi kontinentalne zime, pa morate da unesete sadnice kada počnu minusi.
Hibiskus uglavnom cveta od juna do kasne jeseni. Izuzetno su atraktivne zbog cvijeća u svim bojama i varijantama koje imaju čak i cvjetove sa duplim laticama. Posadite ih u kontejnere, ali od njih možete napraviti i ogradu, i to od sirijskog hibiskusa (Sirijski hibiskus).
Kada planirate presađivanje biljaka, posadite ih u zemlju u koju ste dodali tresetnu podlogu. Nije posebno izbirljiva vrsta kada je u pitanju vrsta tla, ali je važno znati da voli da ima dovoljno zraka oko korijena.
Orezivanje je važan dio njege ako želite bujne i cvjetajuće biljke. Počnite sa formiranjem grma ili stabla odmah nakon sadnje, a zatim svake godine u proljeće ponovo orezujte sadnice. Uklonite sve mrtve grane i čak možete orezati stare biljke natrag na glavne grane ako ih želite regenerirati. Ako zakasnite sa rezidbom, hibiskus može izgubiti lijep oblik.
Zalijevajte hibiskus tako da osjeti sušne periode, kako listovi biljke ne bi požutjeli. Prelijte oceđenom vodom. Dodaci su, naravno, obavezni. Svakog proljeća u supstrat možete umiješati šestomjesečno đubrivo sa sporim oslobađanjem.
Plumbago za izbirljive jede
Plumbago je grm koji naraste od 1 do 3 metra u visinu i isto toliko u širinu. Ovisno o tome kako ga orezujete, može formirati penjaču kojoj je potrebna podrška.
Plumbagu je potrebno puno sunca i topline da bi cvjetao cijelo proljeće, ljeto, pa čak i jesen. Ako ga već uzgajate i nije preplavljen prekrasnim plavim cvjetovima, znajte da mu nedostaje direktna sunčeva svjetlost.
Važno je znati da plumbago voli malo kiseliji supstrat. To znači nešto niži pH od 7, što ćete postići ako biljke posadite u supstrat treseta (pH od 5,5 do 6,2). Ako mu tlo ne odgovara, pokazaće vam se bledim cvetovima.
Orezujte ga prije početka vegetacije u kasnu zimu, a slobodno orezujte i cvjetne pupoljke. Plumbago se vrlo brzo oporavlja i tako ćete postići kompaktan grmoliki oblik sadnice.
Nikada nemojte zalijevati hladnom vodom direktno iz slavine jer će to ubiti biljke. Plumbago je osjetljiv na visok pH, a voda iz slavine ga može povećati.
Solanum i za početnike
Solanums (Solanum crispum, Solanum jasminoides) poseban su ljetni prizor kada su u punom cvatu. Oni su zapravo penjačice, ali ih možete oblikovati i kao drveće sa okruglom krošnjom.
Posadite biljke u dobro drenirane supstrate. Može biti mješavina treseta i komposta. Važno je samo da voda ne ostane oko korijena.
Solanum nije izbirljiv kada je u pitanju zalijevanje. Iako se uvijek preporučuje da se voda drži u širokim posudama, može podnijeti i hladnu kloriranu vodu. Hranite ga redovno jer obilno cvjeta i veliki je potrošač hrane. Od juna prihranjivati đubrivima za zelene biljke kako bi se formirala što više zelene mase, a od juna i đubrivima za cvjetnice. Prestanite sa hranjenjem u avgustu.
Orezivanje Solanuma pravi je izazov ako želite oblikovati atraktivno drvo. Uklonite sve izdanke do metar visine, a zatim ih pustite da se slobodno granaju. U ovoj fazi možete ga tretirati hormonom koji zaustavlja rast kako biste spriječili da grane budu predugačke. Postoji i opcija bez upotrebe hormona – stalna rezidba, jer solanum neumorno “tjera” bočne izdanke.
Dipladenija kao specijalnost
Dipladenia je penjačica koja obilno cvjeta, a cvjetovi su u obliku trube. Kod nas se mogu nabaviti sorte sa crvenim, roze i bijelim cvjetovima. Postoje i sorte sa žutim cvjetovima, ali ih je nešto teže nabaviti.
Odlično podnosi sunce i ljetne vrućine. Ako mu nešto od toga nedostaje, primijetit ćete da manje cvjeta, a grane postaju duže. Sadi se u tresetne podloge i važno je da voda ne ostaje oko korijena, što dipladenija ne voli.
Predivan je u saksijama sa nosačima ili na prozorskim žardinjerima. Zalijevate li ga isključivo ocijeđenom vodom i redovno prihranjivate, jer je veliki potrošač hrane, uživat ćete u cvijeću trube cijelo ljeto. Za prihranu birajte granule sporog otpuštanja od šest mjeseci i dodatno prihranjujte đubrivom rastvorljivim u vodi.
Petunija je kućni ljubimac
Petunije na pijacama možete pronaći već od 8. marta, iako su spremne za sadnju tek nakon 20. aprila. Ovisno o sorti, petunije cvjetaju do kasne jeseni.
Petunije birajte ako imate velike baštenske posude i volite cvjetne prozore, a odličan su izbor i za gredice. Za njihovu punu ljepotu ključno je da traže sunčane položaje, pa je istočno sunce maksimalna hladovina koju ova biljka može podnijeti, a da pritom zadrži svoju bujnost i punu ljepotu. Voli i toplotu, ali je lepa i na temperaturama iznad 10 stepeni. Na ovim temperaturama snažno truli i usporava rast.
Prilikom sadnje petunije nemojte saditi više od dvije sadnice u jednu standardnu sadilicu. Obavezno je gnojivo sa sporim oslobađanjem u kombinaciji s gnojivom rastvorljivim u vodi. Nemojte zalijevati direktno iz slavine, posebno na visokim temperaturama, jer će biljke doživjeti šok i možda uginuti.
U osnovi, petunije se ne orezuju. Ako prerastu i izgube lijep oblik, biljke možete orezati i one će se oporaviti i ponovo procvjetati za 20 dana.
Surfinije su po pravilu najduži oblici petunija. Zbog izuzetno snažnog korijena, posadite ih u viseće žardinjere ili veće posude. Ako primijetite da vam surfinije venu, a niste ih previše zalijevali, to je znak da je pH tla previsok i da trebate dodati kelirane dodatke željeza.
Pasiflora ili cvijet strasti
Za one koji vole ekstravagantno cvijeće, pasiflora je odličan izbor. To je penjačica koja može narasti do devet metara u visinu. Ima tanku stabljiku i prekrasne zelene listove izrezane na režnjeve.
Prava atrakcija su njegovi veliki egzotični cvjetovi promjera oko 10 cm. U kasno ljeto pojavit će se plodovi zanimljivih oblika na mjestu gdje je cvijeće bilo.
Pasiflora voli sunce i cveta od sredine maja. Odlično podnosi ljetne vrućine, a po pravilu se zalijeva tako da dobro natopi i ostavi da se dobro osuši prije sljedećeg zalijevanja. To potiče razvoj korijena i jača biljku. Ne može preživjeti teške kontinentalne zime, pa ćete ga morati unijeti u svijetlu, negrijanu prostoriju kada temperature padnu u jesen.
Pasiflora se orezuje isključivo u ranom rastu, u proleće. Cvjetaju na novim izdancima, pa ako kasno orezujete, cvjetanje može izostati.
Preporučljivo je izbjegavati zajedničku sadnju u žardinjerima sa drugim vrstama jer ima jak korijen.
Akalifa ili mačji rep
Akalifa (Acalypha hispida) je prava atrakcija zbog svojih crvenih cvjetova koji podsjećaju na mačje repove. Uzgaja se u posudama u kojima može formirati mali grm uglavnom uspravnog ili poluvisećeg rasta.
Akalifa cvjeta od početka maja do kasne jeseni. Bez mirisa i nije tako čest stanovnik u domaćim baštama. Najljepša je na suncu, pa je osjetljiva na mraz. Možda je najbolje nabaviti nove biljke svake godine jer starije cvjetaju manje. Dobro podnosi temperature iznad 30 stepeni.
Posadite u tresetnu podlogu u koju ste dodali malo gline. Jedini problem koji može nastati s njegom je ako ostavite akalifu da se predugo suši. Zato je zalivajte redovno, proceđenom vodom, jer hlorisana voda izaziva promene na listovima. Obavezno jednom sedmično dodajte gnojivo rastvorljivo u vodi za cvjetnice.
Ako ste imali priliku da vidite akalifu formiranu kao manje drvo sa okruglom krošnjom, sigurno ste se zaljubili na prvi pogled.
Još cvjetnih preporuka
Ako za svoje ljetno izdanje terase ili baštu, ako odaberete bugenviliju, atraktivan egzotični cvijet, nećete pogriješiti jer je najljepša na direktnom suncu i visokim temperaturama. Od Flora vrtnog centra za sunčane terase i bašte takođe preporučuju:
• suncokret (Lampranthus) koji se uzgaja kao sukulent uz minimalno zalijevanje. Cvjeta neumorno i brzo raste i širi se.
• Lavanda se uvijek preporučuje ako volite miris ove sunčane mediteranske ljepotice.
• žalfija (Salvia odlična) je najljepša na potpuno sunčanim pozicijama, a zbog snažnog i dubokog korijenja odlično podnosi ljetne vrućine. Intenzitet cvatnje zavisi od vremena.
• Kadifica (Tagetes erecta, Tagetes patula nana) vrsta je dobro poznata lokalnim vrtlarima. Cvjetaju od ranog proljeća do kasne jeseni. Važno je znati da voli da je zalijevaju.
• Vinka se preporučuje za južne i zapadne terase ili sunčane vrtne položaje. Važno je umjereno zalijevati, odnosno dozvoliti sušne periode.
Pošta Cvjetne vrste koje vole sunce i toplinu pojavio prvi na To sam ja.
