Izjava ruskog predsjednika Vladimra Putina koji je rekao da iako Rusija ne planira rat s Europom, “spremna” je odgovoriti ako ga Europa započne odjeknula je diljem svijeta. Putin je ranije optužio europske čelnike da pokušavaju blokirati američki predloženi mirovni sporazum “iznošenjem zahtjeva koji su apsolutno neprihvatljivi za Rusiju” te je sugerirao da su europski saveznici Ukrajine “na strani rata”. “Ako Europa odjednom poželi započeti rat s nama i započne ga”, rekao je Putin, onda bi to za Europu završilo tako brzo da Rusija ne bi imala s kim pregovarati. Putin je pritom upotrijebio rusku riječ za ‘rat’. Također je sugerirao da rat u Ukrajini nije bio pravi rat te da Rusija djeluje na “kirurški” način koji se ne bi ponovio u izravnom sukobu s europskim silama.
Unatoč pompoznim paradama i vježbama na istočnoj granici Europe, ruska vojska je iscrpljena dugotrajnim ratom u Ukrajini. Ipak, i dalje je najveća u Europi i iznimno spremna za izazove modernog ratovanja. The Independent je istražio posjeduje li Europa trenutno vojnu i ekonomsku snagu za uspjeh na bojnom polju protiv Rusije. Ruska vojska je tijekom rata narasla na impresivnih 1,32 milijuna aktivnih vojnika, unatoč značajnim gubicima. Ta brojka nadmašuje bilo koju stajaću vojsku na kontinentu. Rat je Putinu omogućio da od 2022. godine donese zakone za tri proširenja svoje vojske. Cilj mu je izgraditi drugu najveću vojsku na svijetu, nakon Kine, s regularnom vojskom od 1,5 milijuna, odnosno 2,38 milijuna uključujući rezervu. Europa se tek sada budi i shvaća svoje obrambene nedostatke, potaknuta uočenom prijetnjom na svojim granicama i administracijom Bijele kuće koja nerado nastavlja s pokrivanjem troškova. Potrošnja je općenito u padu od kraja Hladnog rata, stoga njezina snaga leži u jedinstvu.
NATO zajedno može imati 3,14 milijuna aktivnih vojnika i 2,75 milijuna rezervista, što ukupno iznosi 5,89 milijuna ljudi. Blok raspolaže s više od 14.000 tenkova i oko 21.000 zrakoplova. Rusija trenutno može angažirati oko 2 milijuna rezervista, što ukupno čini oko 3,32 milijuna. Posjeduje oko 12.000 tenkova i gotovo 4.500 zrakoplova. Obje strane posjeduju nuklearno oružje. Donald Trump je u pravu da se NATO u velikoj mjeri oslanja na Sjedinjene Države za snagu, iako se ta ravnoteža polako uspostavlja. Očekivalo se da će ukupna saveznička potrošnja dosegnuti 1,59 bilijuna dolara u 2025., pri čemu je Washington bio na putu da pokrije 980 milijardi dolara. Bez sudjelovanja Washingtona u europskom ratu s Rusijom, NATO bi danas imao procijenjenih 608 milijardi dolara naspram oko 145 milijardi dolara koje Rusija godišnje troši.
Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je da bi ruski iznos mogao vrijediti više od 460 milijardi dolara, ako se prilagodi kupovnoj moći. Europske razlike u taktici i tehnologiji također bi stvorile neučinkovitost, problem s kojim se ujedinjena Rusija ne bi suočila. Javna podrška uvelike bi ovisila o tome tko je prvi napao. No, dok se Rusija već mobilizirala, europske demokracije bi imale više poteškoća u pronalaženju dobrovoljaca. Francuski general je prošli mjesec izazvao buru kada je izjavio da Francuska mora biti “spremna izgubiti svoju djecu” i ekonomski patiti u slučaju rata. Europske tvrtke se još uvijek oporavljaju od Covida jer rastu najamnine i cijene energije, a potonje su već povezane s ratom u Ukrajini. Mobilizacija bi mogla privremeno podići usporena gospodarstva, ali dugotrajni sukob bi poremetio trgovinu i odvratio ulaganja.
Euronews podsjeća na upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. godine proizlazi iz izvješća Zajedničke procjene prijetnji NATO-a iz 2023. godine, koje je sugeriralo da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da su u procjeni korišteni izviđački sateliti za praćenje trenutnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutiranje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke. Izvješće iz 2023. godine zaključilo je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 milijuna vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor dr. Carlo Masala u nedavnom podcastu. “2024. godine ministar obrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer objavili su izvješće“, rekao je Masala, dodajući da očito nisu htjeli uznemiriti javnost.
