Konzumna jaja A klase iz Bosne i Hercegovine, iako po kvalitetu jednaka onima koja svakodnevno koriste građani Evropske unije, još uvijek ne mogu pronaći put na tržište Unije.
Za razliku od jaja namijenjenih konditorskoj industriji i pilećeg mesa, za koja su kanali izvoza već otvoreni, sektor proizvodnje konzumnih jaja suočava se s nizom neriješenih pitanja. Najveća prepreka ostaje izostanak sanitarne klaonice, objekta u kojem se na kontrolisan i propisan način vrši eutanazija peradi zaražene salmonelom. Prema riječima Negoslava Lukića iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske za BHRT, upravo bi takva klaonica morala biti centralna tačka sistema koji garantuje zdravstvenu bezbjednost, ali i ispunjenost evropskih standarda.
Nedostatak sanitarne klaonice samo je dio šireg problema, jer proizvođači i nadležne institucije još nisu usaglasili ko će preuzeti finansijski teret uspostavljanja te infrastrukture i mehanizama za nadoknadu šteta u slučaju pojave bolesti. Nakon sastanka predstavnika peradarskog sektora u Doboju postalo je jasno da se sve ključne dileme zapravo vrte oko toga ko će platiti ono što Brisel traži kao minimum za sigurnost i transparentnost poslovanja.
Predsjednik Zajednice živinara RS Predrag Miličić ukazuje da zaključci ne mogu ići naprijed dok se to pitanje ne riješi, dok Mevludin Kahvedžić iz Udruženja peradara Federacije BiH upozorava da su kooperanti trenutno prepušteni sami sebi i da klaonice postupaju prema vlastitim rješenjima, što EU ne smatra prihvatljivim.
U državama članicama Evropske unije eutanazija zaražene peradi i isplata štete proizvođačima uređeni su preciznim propisima, uz finansijsku podršku nacionalnih i evropskih fondova. Miličić ističe da takav sistem proizvođače oslobađa prekomjernog rizika, jer raspolažu ozbiljnijim budžetima i stabilnim izvorima kompenzacija, što u BiH još nije slučaj. Uprkos postojećim kapacitetima, domaći proizvođači se nalaze u neizvjesnosti, čekajući da državni i entitetski nivoi vlasti postignu dogovor o tome kako ispuniti standarde koje propisuje službeni Brisel.
Tokom naredne godine u BiH stiže nadležna inspekcija Evropske unije, čiji će izvještaj biti presudan za dalji status bh. izvoza. Do tada, ostaje mnogo posla: uskladiti praksu, osigurati finansiranje i stvoriti sistem koji garantuje da će svaki slučaj salmonele biti riješen na način koji EU smatra minimalnim uslovom za povjerenje u lanac proizvodnje. Bez toga, konzumna jaja A klase iz Bosne i Hercegovine, i pored svog nespornog kvaliteta, neće se naći na policama evropskih trgovina.
