Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je u utorak da će vlada omogućiti plaćanja i finansijske transakcije za rusku kompaniju NIS, koja se nalazi pod američkim sankcijama, sve do kraja sedmice, uprkos riziku od sekundarnih sankcija.
Privremena mjera ima za cilj da pomogne NIS-u da isplati radnike i izvrši druge obaveze nakon što je američko Ministarstvo finansija u oktobru uvelo sankcije ovoj kompaniji. Sankcije su dio šireg paketa protiv ruskog energetskog sektora nakon invazije na Ukrajinu, a uslijedile su nakon niza izuzeća koja su važila od januara.
NIS je saopćio da je započeo postupak gašenja svoje rafinerije, jedine u Srbiji, zbog nedostatka sirove nafte i američkih sankcija.
„Aktivnosti tokom postupka gašenja organizirane su tako da omoguće ponovno pokretanje rafinerijskih postrojenja čim stigne informacija o dostupnosti sirove nafte“, navodi se u saopćenju.
Prošle sedmice, rafinerija NIS-a u Pančevu, nedaleko od Beograda, obustavila je proizvodnju i ušla u tzv. režim mirovanja koji prethodi potpunom gašenju.
Ruske kompanije Gazprom Neft i Gazprom, većinski vlasnici NIS-a, moraju se povući iz vlasničke strukture kompanije, koja se našla pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva.
RIZIK OD SEKUNDARNIH SANKCIJA
Srbija rizikuje sekundarne sankcije ukoliko njene banke, uključujući centralnu banku, nastave da obavljaju transakcije s NIS-om. Ipak, Vučić je rekao da će te transakcije biti omogućene do ponedjeljka.
„Dogovorili smo se, rizikujući u ime Srbije, da omogućimo platne transakcije s NIS-om do kraja sedmice … kako bismo im omogućili da isplate radnike i izvrše dospjele obaveze“, kazao je nakon sastanka s energetskim zvaničnicima.
Gašenje rafinerije, čiji je godišnji kapacitet 4,8 miliona tona, značajno bi pogodilo ekonomiju zemlje, budući da NIS, koji zapošljava oko 14.000 ljudi, doprinosi s oko 5% BDP-a i oko 10% budžetskih prihoda.
Srbija trenutno ima dovoljno kratkoročnih rezervi i većinu svojih potreba uvozi iz susjedne Mađarske.
Vučić je upozorio da će logistika uključujući distribuciju goriva na benzinske stanice širom zemlje biti pod pritiskom zbog ograničenih skladišnih i pretovarnih kapaciteta.
Prošle sedmice Vučić je izjavio da će Beograd dati Gazprom Neftu i Gazpromu rok od 50 dana da prodaju svoj udio u NIS-u, inače će država preuzeti upravljanje kompanijom i ponuditi otkup njihovog udjela.
Refleksija na BiH
Kriza koja je pogodila kompaniju NIS u Srbiji, izazvana američkim sankcijama i privremenim gašenjem rafinerije u Pančevu, mogla bi imati osjetne refleksije i na Bosnu i Hercegovinu, posebno zbog međusobno isprepletenih energetskih i trgovinskih tokova u regionu. Zavisnost BiH od uvoza goriva čini je osjetljivom na svaki poremećaj u susjedstvu, pa bi dugotrajnije zastoje u Pančevu mogla pratiti povećana potražnja Srbije za alternativnim dobavljačima. To bi stvorilo dodatne pritiske na regionalna tržišta, što se u BiH najčešće manifestira kroz rast cijena, sporije isporuke i povećane troškove logistike.
Posebno osjetljiv segment odnosi se na Republiku Srpsku, gdje je oslanjanje na Srbiju u energetskom smislu najizraženije. Eventualno pooštravanje američkog pristupa prema Srbiji zbog sekundarnih sankcija moglo bi se indirektno preliti i na RS, čime bi se pojačali politički pritisci i otežalo poslovanje firmama koje se oslanjaju na nabavku derivata preko Srbije ili na saradnju s kompanijama povezanim s NIS-om. U takvom ambijentu, banke u BiH bile bi znatno opreznije u transakcijama koje bi mogle biti interpretirane kao rizične, što bi dodatno usporilo protok robe i novca.
U slučaju dužeg prekida rada rafinerije Pančevo, BiH bi neminovno morala preusmjeriti veći dio uvoza ka Hrvatskoj, prvenstveno preko rafinerije u Rijeci i luke Ploče. To bi povećalo troškove transporta, posebno za distributere u unutrašnjosti zemlje i u RS-u, te bi moglo dovesti do kratkotrajnih poremećaja u snabdijevanju, posebno u periodima povećane potražnje. Istovremeno, BiH bi se našla u situaciji da balansira između evropskih energetskih tokova i političkih promjena u Srbiji, što bi dodatno zakomplikovalo regionalni energetski pejzaž.
Sveukupno gledano, kriza NIS-a u Srbiji nije izolovan događaj, već proces čije posljedice mogu preći granice i osjetno uticati na tržište goriva, političku dinamiku i ekonomske tokove u Bosni i Hercegovini.
