U petak, 21. juna, došlo je do kolapsa elektroenergetskog sistema u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i dijelovima Crne Gore. Nestanak struje u najvećem dijelu Bosne i Hercegovine trajao je između jednog i dva sata.
Nakon nestanka struje u našoj zemlji uslijedili su komentari da je
elektroenergetski sistem u haotičnom stanju i da godinama nisu vršenja ulaganja.
O ovoj temi smo razgovarali s bivšim direktorom Elektroprivrede BiH Amerom Jerlagićem.
Problem neulaganja
On je na početku objasnio od čega se sve sastoji elektroenergetski sistem neke države.
“To su visokonaponska postrojenja i dalekovodi koji pripadaju Elektroprenosu BiH, zatim distributivna mreža koja pripada trima elektroprivredama u BiH i Distriktu Brčko te na kraju proizvodni objekti koji pripadaju elektroprivredama i privatnim kompanijama.
Ne može se reći da je elektroenergetski sistem u BiH u haotičnom stanju, ali se može reći da se u elektroprenosnu mrežu malo ulaže i da je zastoj u ulaganju bio nekoliko godina”, objašnjava Jerlagić.
Dodaje da neulaganje u prijenosnu mrežu u 21. vijeku znači gubitak dinamike s tehnološkim trendovima.
“Tu prije svega mislim na visokonaponska postrojenja, dalekovode unutar BiH i interkonektivne dalekovode prema našim susjedima.
Također, neulaganje u proizvodne objekte u okviru tri državne elektroprivrede je veliki gubitak, jer poznato je da su svi termo blokovi u EPBiH i EPRS gotovo na kraju radnog vijeka, a da na najvećem hidro potencijalu, koji čine rijeke Drina i Bosna, već godinama nema nikakvih pomaka”, kaže Jerlagić.
Pitali smo ga, kada je riječ o ulaganjima,od čega bi prvo trebalo krenuti.
“To su ulaganja u nova visokonaponska postrojenja, visokonaponske dalekovode od novih proizvodnih postrojenja, do novih konekcija među gradovima i na kraju novi interkonektivni dalekovodi prema susjedima, a posebno DV 400 kV Banja Luka – Zagreb, TS 110/400 kV Livno i DV 400 kV Livno – Konjsko (Split). Ovo su elektroenergetski objekti koji treba da ojačaju elektroenergetski sistem u BiH, kao i da omoguće razvoj novih proizvodnih objekata iz elektrana na vjetar i sunčeve energije”, objašnjava Jerlagić.
Rijetka situacija
Podsjeća da je politika kočila proces izgradnje elektroprijenosnih objekata i takvu krizu smo imali u dva navrata.
“Prvi put je to bilo kada Dodik nije dozvolio da se novac ulaže u elektroprijenosne kapacitete i kada je preko 200 miliona KM godinama ležalo na računu Elektroprijenosa BiH, a drugi put je trenutno stanje u BiH i politička kriza koja koči sve procese uspostave i jačanja državnih institucija, pa tako i Elektroprijenosa BiH. Svemu ovome dodatno doprinosi i pasivni, odnosno inertni stav Republike Hrvatske kada je riječ o jačanju interkonektivnih dalekovodnih veza od Republike Hrvatske prema BiH. U njihovim inicijalnim planovima, ovi interkonektivni dalekovodi neće doći na red prije 2035. godine”, navodi.
Pitali smo Jergalića da BiH može proizvesti dovoljno struje za vlastite potrebe i koliko smo zapravo zavisni od drugih.
“Poznato je da BiH jedina u regionu već godinama ima bilansne viškove električne energije. Međutim u trenutku kada je došlo do incidenta na 400 kV interkonektivnom dalekovodu između Albanije i Grčke i koji se po sistemu domino efekta proširio na kompletan zapadni Balkan u BiH su u pogonu bile pretežno termoelektrane dok su zbog loše hidrologije većina hidro kapaciteta radili na ekološki prihvatljivom minimumu. To znači da u tom momentu BiH nije imala velike količine viška energije. Situacija koja se desila u prošli petak je zaista rijetka i teško je sačuvati sistem u jednoj državi kada udar dođe po najvišem naponskom nivou, a to su 400 kV dalekovodi”, kaže nam Jerlagić.
Dodaje da je njihova prijenosna moć zaista velika i njihovim ispadima sistem postaje toliko ranjiv da ga je gotovo nemoguće sačuvati, osim da je u tom trenutku hidrologija bila dobra i da se sa fleksibilnim hidroelektranama mogao nadomjestiti gubitak električne energije na dalekovodima od 400 kV.
Kada je riječ o BiH ključni problem je utjecaj politike na razvoj infrastrukturnih projekata u Elektroprijenosu BiH, kao i generalno prevelik uticaj politike na razvoj ostalih infrastrukturnih – proizvodnih objekata u BiH.
“Smatram da je stav struke u potpunosti marginaliziran i da su sve ključne odluke u posljednjoj deceniji, nažalost isključivo političke.
Politika mora prepustiti struci da kreira ključni tehničko -tehnološki ambijent, a ne da ključne odluke donosi politika bez uvažavanja struke”, zaključuje Jerlagić.
window.fbAsyncInit = function() {
FB.init({
appId : ‘171222711838’,
xfbml : true,
version : ‘v3.2’
});
};
(function(d, s, id){
var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0];
if (d.getElementById(id)) {return;}
js = d.createElement(s); js.id = id;
js.src = “https://connect.facebook.net/en_US/sdk.js”;
fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);
}(document, ‘script’, ‘facebook-jssdk’));
function fbLogin(){
FB.getLoginStatus(function(response) {
//console.log(“fBlogin: “+ response);
if (response.status === ‘connected’) {
//console.log(“fbtoken: “+response.authResponse.accessToken);
$.post(‘/prijava’, $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
//console.log (“response”+response);
//var data = JSON.parse( response );
//console.log(“data”+data);
if(response.success===true){
//window.location = “https://www.klix.ba/”;
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert(‘Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu’);
}
});
} else {
// FAIL
FB.login(function(response) {
if (response.status === ‘connected’) {
// Logged into your app and Facebook.
$.post(‘/prijava’, $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
console.log (response);
//var data = JSON.parse( response );
if(response.success===true){
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert(‘Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu’);
}
});
} else {
// The person is not logged into this app or we are unable to tell.
}
},{scope: ‘public_profile,email’});
}
});
}
