Energetski stručnjak Davor Štern: Situacija je ozbiljnija nego ikad prije i ne nazire se kraj

Rat Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana već je uzdrmao svjetsku ekonomiju, uz rast cijena nafte i gasa te poremećaje u snabdijevanju iz zemalja Zaljeva. O posljedicama po globalno tržište energenata i mogućoj energetskoj krizi govorio je energetski stručnjak Davor Štern.

Štern upozorava da je trenutna situacija izuzetno ozbiljna i da bi posljedice mogle biti dugotrajnije nego u ranijim krizama.

„Situacija je ozbiljnija nego ikad prije. Ne samo zbog cijena, jer smo i ranije imali periode kada su cijene bile više, nego zato što se u ovom trenutku ne vidi kraj krize, a štete na energetskim i industrijskim postrojenjima u zemljama Perzijskog zaljeva su velike i teško procjenjive“, kazao je Štern.

Ističe da će oporavak proizvodnje trajati dugo, posebno u sektorima koji zavise od nafte i njenih derivata.

„Trebat će dosta vremena da se proizvodnja nafte, njena prerada u derivate, kao i povezane industrije poput proizvodnje umjetnih gnojiva i aluminija vrate na prethodne nivoe. To znači da će posljedice ove krize biti dugoročne i osjetiti se u različitim granama ekonomije“, naglasio je.

Govoreći o mogućnosti nestašice goriva, Štern ističe da situacija neće biti jednaka u svim državama.

„Nestašica će zavisiti od toga koliko je koja zemlja spremna i kakvu infrastrukturu ima. Neke države neće imati većih problema, dok će druge, koje nisu pravovremeno reagirale ili su smanjile vlastite kapacitete, vjerovatno osjetiti ozbiljne poteškoće u snabdijevanju“, rekao je.

Posebno upozorava na ranjivost pojedinih evropskih zemalja koje su smanjile kapacitete rafinerija u procesu energetske tranzicije.

„U nekim državama sjeverne Evrope, pod utjecajem politike zelene energije, zatvarane su rafinerije kako bi se smanjila emisija CO₂. To sada može predstavljati problem, jer je pitanje dostupnosti dizela i benzina na globalnom tržištu, posebno ako se zna da je značajan dio tih derivata dolazio upravo iz zemalja Perzijskog zaljeva“, pojasnio je.

S druge strane, ističe da postoje i zemlje koje su bolje pripremljene za ovakve situacije.

„Primjerice, zemlje koje imaju razvijenu infrastrukturu – naftne terminale, LNG kapacitete i funkcionalne rafinerije – nalaze se u povoljnijem položaju i lakše mogu amortizirati šokove na tržištu“, kazao je.

Govoreći o ovisnosti Evrope o energentima iz Zaljeva, Štern objašnjava da problem nije samo direktna ovisnost, već globalna povezanost tržišta.

„Evropa nije bila u velikoj mjeri direktno ovisna o energentima iz Zaljeva, ali problem nastaje jer su te količine sada preusmjerene prema drugim tržištima, prije svega zemljama Dalekog istoka. Po principu spojenih posuda, to utiče i na evropsko tržište i dovodi do poremećaja u snabdijevanju“, naglasio je.

Dodaje da se već vide konkretni efekti takvih promjena u globalnim tokovima energenata.

„Vidimo da se brodovi s ukapljenim prirodnim gasom preusmjeravaju prema Aziji, što znači da će u Evropi doći do nestašica određenih energenata, ali i do rasta cijena. To se već počinje osjećati u razvijenim evropskim zemljama“, rekao je.

Osim goriva, upozorava i na potencijalne probleme u proizvodnji električne energije.

„Ovo nije samo pitanje nafte i gasa – moguće je da će se u narednom periodu pojaviti i problemi u snabdijevanju električnom energijom, ali to će tek postati vidljivo kako kriza bude odmicala“, istakao je Štern.

Kada je riječ o mjerama za ublažavanje krize, Štern smatra da su kratkoročne preporuke korisne, ali nedovoljne.

„Mjere poput smanjenja potrošnje, rada od kuće ili ograničavanja vožnje mogu pomoći u kratkom roku, ali ne predstavljaju dugoročno rješenje. To su privremene mjere koje mogu ublažiti pritisak na tržište, ali ne mogu riješiti strukturne probleme“, objasnio je.

Podsjetio je i na ranija iskustva s restrikcijama goriva, naglašavajući da bi se slični scenariji mogli ponovo razmatrati.

„U nekim državama već se razmišlja o modelima poput ograničavanja potrošnje, slično nekadašnjem sistemu ‘par-nepar’. Ipak, nadam se da do toga neće doći, jer bi to značilo ozbiljnu krizu snabdijevanja“, rekao je.

Na kraju je naglasio važnost solidarnosti i koordinacije među državama.

„Ključno je da zemlje međusobno sarađuju i pomažu jedna drugoj kako bi se izbjegle velike nestašice u pojedinim dijelovima Evrope. Samo koordiniranim pristupom moguće je ublažiti posljedice ove krize“, zaključio je Štern.