Državna imovina se vraća na sto. Po stoti put. Godinama je imovina zarobljena u političkim obračunima. Sve već viđeno: propali pokušaji, prepreke, nema dogovora ni odgovornosti, stavovi suprotni. Hoće li presjeći visoki predstavnik?
Nova ponuda
– Niko ne želi da dođe izvana i uloži u BiH ukoliko nema u potpunosti jasnu situaciju i informacije da ono što kupuje jeste nešto što će biti njegovo vlasništvo i što onaj koji prodaje ima pravo prodati. Imamo takođe pitanja koja se tiču infrastrukture, koja je potrebna bez obzira na to da li se radi o energetskoj ili putnoj infrastrukturi. Sve su to pitanja na koja nam trebaju odgovori i ja sam spreman da dam svoj doprinos, jasan je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH Predrag Kojović smatra da su na sceni maksimalistički zahtjevi.
– Imate one koji kažu da sve pripada državi i one koji kažu da ništa ne pripada državi, da sve pripada entitetima. Ovo pitanje je kod nas opterećeno mitskim političkim diskursom, kao da će neko nekome nešto uzeti i odnijeti negdje, kaže Kojović.
Stigla je nova ponuda – američka investicija i 30 godina koncesije, kao rješenje za ubrzanje projekta Južne interkonekcije. Hoće li ubrzati i “odblokirati” državnu imovinu?!
– Drago mi je da su se Amerikanci odlučili na ovakav pristup. Da mi radimo Južnu interkonekciju, trajalo bi predugo. Energičnost kojom su Amerikanci ušli u ovo mi kaže da ćemo vrlo brzo dobiti taj gasovod, rekao je Kojović.
I predsjednik NiP-a Elmedin Konaković vidi da Amerikanci rade stotinu na sat.
– Priča o koncesiji je fantastična. Prisustvo američkih investitora u BiH doprinosi stabilizaciji odnosa u našoj zemlji i regionu. Amerikanci pobjeđuju u energetskom obračunu sa Rusima na Zapadnom Balkanu, što je geopolitički za BiH važno, poručuje.
John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, napominje da se naša država nalazi na energetskoj prekretnici.
– Bosna i Hercegovina stopostotno zavisi od ruskog gasa, a to je nepouzdano. Postoji rješenje – gasovod Južna interkonekcija. Sastao sam se sa liderima vladajuće koalicije Federacije BiH. Složili smo se da bi američka kompanija bila u najboljoj poziciji da gradi gasovod i da njime upravlja, naglasio je Ginkel.
Grupa zastupnika je na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH uputila u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona o državnoj imovini. Na pitanje da li bi donošenjem ovog zakona bilo riješeno i pitanje Južne interkonekcije, u smislu rješavanja trase gasovoda koja bi prelazila preko državne imovine, Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda PSBiH, upozorava da taj zakon nije prošao u hitnu proceduru niti u skraćeni postupak. Otišao je u redovni postupak.
Pravo građenja
– Pitanje Južne interkonekcije treba hitno rješavati. Ono bi se moglo riješiti kao što je riješeno i pitanje prodaje zemljišta kasarne “Maršal Tito” Ambasadi SAD-a za izgradnju zgrade Ambasade, za šta je Parlament BiH izglasao tu kupoprodaju. Dakle, moglo bi se naći slično rješenje ili kroz koncesioniranje ili davanje na privremeno korištenje, s tim da bi ovdje trebalo riješiti to da država BiH konačno počne dobijati naknadu od koncesioniranja. Trebalo bi primijeniti drugi institut, pravo na građenje, koje omogućava da opštine i gradovi i svi drugi koji imaju potrebu da grade na državnoj imovini za to plaćaju rentu, a da zemljište ostaje i dalje državno, navodi Ademović.
Cijelo izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:
Datum i vrijeme objave: 02.12.2025 – 20:30 sati
