Rafinerija u Pančevu i ovog jutra ostaje u režimu takozvane tople cirkulacije, nakon što je, prema saznanjima N1, obezbijeđena isporuka lake nafte iz domaćih izvora. Ta privremena mjera omogućava da postrojenja ne budu potpuno ugašena, ali uprkos tome rafineriji i dalje prijeti prekid rada ukoliko Sjedinjene Američke Države ne izdaju produženje licence za poslovanje Naftne industrije Srbije.
Nakon stupanja na snagu američkih sankcija 9. oktobra, rafinerija je do danas funkcionisala koristeći sopstvene rezerve i režim minimalnog rada, dok je za ovaj dan bilo najavljeno potpuno gašenje postrojenja ukoliko ne stigne odobrenje iz Vašingtona. Srbija i dalje čeka odgovor Stejt departmenta i kancelarije OFAC, a predsjednik Aleksandar Vučić danas je najavio sastanak sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbjednost. Američki zvaničnici ranije su jasno poručili da ne žele nikakav ruski vlasnički udio u NIS-u, insistirajući da on mora biti sveden na nulu, a odluku o ukidanju licence Vašington je dosad više puta odlagao.
Stručnjak za energetiku Željko Marković smatra da licenca vjerovatno neće stići i da će rafinerija biti prinuđena da prekine rad. Objašnjava da postoje dvije vrste konzerviranja postrojenja: jedno podrazumijeva privremeno punjenje sistema azotom, što omogućava ponovno pokretanje rada nakon nekoliko sedmica, dok potpuno gašenje nosi višemjesečne posljedice i mnogo veće troškove. Uz to upozorava da bi banke mogle uskoro blokirati račune NIS-a, što bi kompaniju učinilo potpuno neoperativnom i otvorilo put stečajnom postupku, prodaji imovine i ozbiljnim poremećajima u sektoru energetike.
Marković ocjenjuje da je jedna od rijetkih preostalih mogućnosti privremeno preuzimanje kompanije, slično potezima koje su povukle pojedine države Evropske unije. Međutim, Vlada Srbije takvu opciju zasad odbija jer bi ona, čak i ako bi kratkoročno obezbijedila stabilnost snabdijevanja, gotovo sigurno dovela do skupih međunarodnih arbitraža u budućnosti. Ukoliko se ništa ne preduzme, posljedice bi se brzo odrazile na privredu, rast bruto domaćeg proizvoda i inflaciju, a problemi bi postali vidljivi u veoma kratkom roku.
Govoreći o nedavnom susretu mađarskog premijera Viktora Orbana i ruskog predsjednika Vladimira Putina, Marković smatra da takvi razgovori više ne mogu imati značajniji efekat, jer se eventualna prodaja NIS-a danas ne može ostvariti dovoljno brzo da spriječi prekid rada. Čak i kada bi Rusija hitno tražila novog vlasnika, proces bi trajao mjesecima, a vrijeme je, prema njegovim riječima, već iscurilo.
U javnosti se posljednjih dana sve češće spominje i međudržavni sporazum Srbije i Rusije iz 2008. godine o prodaji NIS-a, te da li on može predstavljati prepreku eventualnom preuzimanju. Marković navodi da sporazum ne sadrži izričite odredbe koje bi takav potez sprečile, podsjećajući da se prilikom njegovog sklapanja nije razmišljalo o ovakvim okolnostima. U slučaju daljeg pogoršanja situacije, kaže, sporazum ne bi predstavljao nepremostivu pravnu prepreku, a Srbija bi se svakako suočila s rizikom eventualnih tužbi ruske strane.
Prema njegovim riječima, ključna odluka sada zavisi od toga da li će licenca iz SAD biti produžena. Ako se to ne dogodi, preostaje samo pitanje koliko brzo će se donijeti odluka o budućnosti NIS-a – a čekanje, kako upozorava, dodatno smanjuje manevarski prostor i povećava cijenu svake naredne odluke.
