Iran sastavlja protokol s Omanom za nadzor pomorskog tranzita kroz Hormuški moreuz, rekao je u četvrtak visoki zvaničnik.
“Izrađujemo protokol za Iran i Oman za nadzor tranzita u Hormuškom tjesnacu”, rekao je Kazem Gharibabadi, zamjenik ministra vanjskih poslova za pravne i međunarodne poslove, u izjavama koje je prenijela državna novinska agencija IRNA.
Rekao je da kretanje brodova tokom mirnodopskog vremena provode i koordiniraju Iran i Oman, dvije obalne države.
“Ovi zahtjevi ne znače ograničenja, već imaju za cilj olakšati i osigurati siguran prolaz i pružiti bolje usluge brodovima”, dodao je.
Brodski promet kroz Hormuški moreuz, ključni prolaz za pošiljke nafte i plina, naglo je opao nakon američko-izraelskog rata protiv Irana, što je potaknulo zemlje da razmotre alternativne pomorske i kopnene rute.
Oko 20 miliona barela nafte dnevno prolazi kroz moreuz, a njegovo zatvaranje uzrokovalo je porast cijena nafte i troškova transporta i osiguranja, što je izazvalo globalne ekonomske probleme.
Gharibabadi je insistirao da je Hormuški moreuz “otvoren i da tranzit teče nesmetano”.
“Kada se suočimo s agresijom, kretanje nailazi na ozbiljne poremećaje”, rekao je.
“Sada smo u ratnom stanju, a ratni uslovi ne mogu se regulisati mirnodopskim pravilima.”
Gharibabadi je rekao da napadi na nuklearna postrojenja pod zaštitom Međunarodne agencije za atomsku energiju krše međunarodno pravo, Povelju UN-a i relevantne rezolucije.
Takve akcije ugrožavaju međunarodni mir i sigurnost i zahtijevaju ozbiljnu akciju Vijeća sigurnosti UN-a, dodao je.
Rekao je da je nekoliko iranskih nuklearnih lokacija bilo meta, uključujući područja oko nuklearne elektrane Bushehr, postrojenja u Ardakanu, Khondabu, Natanzu i Fordu.
Gharibabadi je upozorio da ako iranski objekti budu napadnuti s teritorije drugih zemalja, “slični objekti u tim zemljama također će biti predmet proporcionalnog odgovora”, opisujući to kao “legitimno pravo na samoodbranu prema Povelji UN-a i međunarodnom pravu”.
O Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT), rekao je da je Iran ostao posvećen sporazumu, ali je priznao rastuće domaće kritike.
“Sve su glasovi koji dovode u pitanje zašto se Iran i dalje pridržava svojih obaveza”, uključujući prijedloge u parlamentu o povlačenju.
Regionalne tenzije su eskalirale otkako su SAD i Izrael pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran 28. februara, u kojoj je do danas ubijeno više od 1.340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.
Teheran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Perzijskog zaljeva koje su domaćini američkim vojnim resursima.
Datum i vrijeme objave: 02.04.2026 – 23:49 sati
