Narodna banka Kine proširila je svoj program digitalnog juana uključivanjem dodatnih 12 banaka u mrežu operatera, u cilju ubrzavanja šire primjenu ove valute u realnoj ekonomiji.
Među novoovlaštenim institucijama nalaze se China CITIC Bank i China Everbright Bank, zajedno sa još deset finansijskih institucija, čime je ukupan broj banaka koje mogu upravljati digitalnim juanom povećan na 22.
Snažna regulacija tržišta
Centralna banka Kine navodi kako je cilj “unaprijediti inkluzivnost usluga digitalnog juana” te odgovoriti na rastuću potražnju za sigurnim, praktičnim i efikasnim platnim rješenjima. Strategija dolazi u trenutku kada vlasti nastoje ojačati prisustvo digitalne valute u svakodnevnim transakcijama.
Ipak, implementacija digitalnog juana je do sada bila sporija od očekivanog, otkako je valuta pokrenuta 2019. godine. Razlog leži u već razvijenom ekosistemu digitalnih platnih sistema u Kini, gdje korisnici već imaju pristup brzim i jeftinim transakcijama putem Alibabinog Alipay sistema i Tencentovog WeChat Paya.
Proširenje programa
Proširenje programa odvija se uporedo sa pojačanim regulatornim pritiskom Pekinga na tržište kriptovaluta, uključujući zabranu stabilnih digitalnih valuta. Ove kriptovalute su povezane za neku od svjetskih tzv. rezervnih valuta, poput dolara ili eura. Ovakav pristup ističe razliku u odnosu na Sjedinjene Države, gdje predsjednik Donald Trump podržava razvoj kriptovaluta, ali se protivi uvođenju digitalnog dolara.
Centralna banka Kine poručila je da će nastaviti sa širenjem mreže operativnih institucija “u skladu sa tržišnim principima i vladavinom prava”, a u cilju izgradnje otvorenog, inkluzivnog i konkurentnog okruženja za razvoj digitalne valute.
Na ovaj način Peking nastavlja balansirati između inovacija u finansijskom sektoru i stroge kontrole nad digitalnim monetarnim sistemom, dok nastoji povećati upotrebu digitalnog juana u domaćoj ekonomiji.
