Katolici danas obilježavajuVeliki četvrtak, početak Vazmenog trodnevlja i jedan od najvažnijih dana liturgijske godine.
Na ovaj dan Crkva se prisjećaPosljednje večere, trenutka kada je Isus Krist, neposredno prije svoje muke i smrti, ustanovio sakramenteEuharistije i svetoga reda.
Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, istaknuo je kako Posljednja večera predstavlja vrhunac Isusove ljubavi i zajedništva.
-Kruh i vino koje je Krist predao svojim učenicimastvarno su njegovo Tijelo i Krv, a primanjem tih darova vjernici sudjeluju u daru života i pozivu da trajno žive u spomen na njega- rekao je fra Ivan.
Dodao je kako se tijekom euharistije odvijaju se dva glavna obreda.
-Prvi je služba riječi, tijekom koje se čitaju odlomci iz Staroga i Novoga zavjeta i tumače u homiliji ili propovijedi. Drugi je euharistijska služba, koja uključuje prinos darova, pretvorbu kruha i vina te svetu pričest. Redovito se u misama usmjeravamo na propovijed, no važno je pozorno pratiti i misne molitve. One ne samo da su obraćanje Bogu, nego i sažeto poučavaju i podsjećaju na Božje djelo u prošlosti. Tako se u molitvama Velikog četvrtka spominje Posljednja večera i moli da se iz tog otajstva crpi ljubav i život u današnjim srcima- kazao je on.
Na Veliki četvrtak ujutro se u katedralamaslavimisa posvete ulja, tijekom koje se blagoslivljaju ulja za sakramente krštenja, krizme, bolesničkog pomazanja i svetoga reda. Večernjim slavljem, tzv. Misom večere Gospodnje, vjernici se prisjećaju ustanovljenja Euharistije, obnavljajući Isusovu žrtvu i poziv na služenje bližnjima.
– Misa večere Gospodnje nije samo spomen na prošli događaj, već živa prisutnost Božje ljubavi koja nas poziva na zajedništvo, služenje i predanost Bogu i čovjeku. Ključni dijelovi mise su služba riječi i euharistijska služba, koji nas povezuju s duhovnim srcem naše vjere – dodajefra Ivan.
Po njegovim riječima, Veliki četvrtak, uz ustanovljenje euharistije, ujedno je i spomen na ustanovljenje sakramenta svetoga reda, odnosno onih koji u Isusovo ime predvode misna slavlja.
Istaknuo je pritom važnost molitve za svećenike, kako bi mogli predano djelovati u Kristovo ime i vjerno vršiti svoju svećeničku službu.
Veliki petak: Dan Isusove muke, križa i otajstva ljubavi
Katolici naVeliki petak obilježavaju, dan Isusove muke i smrti na križu, koji zauzima središnje mjesto u kršćanskoj vjeri i pobožnosti.
– U središtu obilježavanja nalazi seIsusov križ, kojemu se vjernici klanjaju i iskazuju posebnu čast. Ono što nas privlači Isusu i ono zbog čega je križ postao sredstvom spasenja je ljubav kojom je Sin Božji prihvatio svoj križ i iznio ga do kraja za nas. Ljubav je tajna spasenja i tajna privlačnosti Isusova križa. Isusova ljubav je istinska i prava ljubav, ona koja nikada ne prestaje-kazao je fra Ivan.
Za razliku od drugih dana,kazao je kakosena Veliki petakne slavi sveta misa, već se održavaju posebni obredi koji se sastoje od tri dijela: službe riječi, klanjanja svetom križu i svete pričesti.
– U sklopu službe riječi čita se izvještaj o Isusovoj muci iz Evanđelja po Ivanu, nakon čega slijedi klanjanje križu, dok se na kraju vjernici pričešćuju hostijama posvećenim na Veliki četvrtak- pojašnjava meštar novaka. Na ovaj dan vjernici su pozvani napost i nemrs, koji obvezuje katolike u dobi od 18 do 60 godina, čime se dodatno naglašava duh pokore, sabranosti i suosjećanja s Kristovom žrtvom.
Velika subota: Dan tišine i iščekivanja Uskrsa
Velika subota, posljednji dan Vazmenog trodnevlja, u katoličkoj tradiciji obilježena je tišinom, molitvom i razmatranjem Isusove muke i smrti.
Vjernici se na ovaj dan u mislima zadržavaju uz Kristov grob, iščekujući radosnu vijest uskrsnuća.
Tijekom dana dopušteno je slaviti samo sakramente sv. ispovijedi i bolesničkoga pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina umirućima.
– Uskrsno bdijenje slavi se tek kada padne noć. Sastoji se od četiri dijela: služba svjetla, služba riječi, krsna služba i euharistijska služba. U središtu prvoga dijela je tzv. Vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći koja simbolizira svjetlo uskrsloga Isusa. Služba riječi sastoji se od više starozavjetnih čitanja i dva novozavjetna. U krsnoj službi obnavljamo svoja krsna obećanja, te postoji mogućnost za krštenje odraslih i djece. Potom se nastavlja euharistijska služba u redovitom obliku – pojasnio je fra Ivan.
Po završetku bdijenja tradicionalno se blagoslivljaju uskrsna jela, čime se najavljuje dolazak najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa.
Na Veliku subotu vjernici pripremaju Uskrs kroz tišinu,post,molitvu i kućne poslove. Među najpoznatijim običajima jebojanje i ukrašavanje jaja, simbol novog života, te priprema uskrsnih jela poput kruha, kolača i šunke, koja se nose na blagoslov.
Datum i vrijeme objave: 02.04.2026 – 09:37 sati
