(VIDEO) Nihad Kreševljaković: Mislim da kod nas problem dolazi iz Beograda

Gost podcasta U Kontru bio je Nihad Kreševljaković, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS i jedan od najznačajnijih kulturnih radnika u Bosni i Hercegovini. S Draganom Markovinom razgovarao je o programu ovogodišnjeg MESS-a, o zajedničkoj aktivističkoj crti koja povezuje mnoge predstave festivala, te o ulozi umjetnosti u društvenom angažmanu i kulturi sjećanja.

Kreševljaković je rođen u Sarajevu 1973. godine, gdje je završio Prvu gimnaziju i studij historije na Filozofskom fakultetu. Tokom opsade Sarajeva bio je pripadnik Profesionalne vatrogasne brigade, a zajedno s bratom Seadom osnovao je producentsku kuću Save the Amazon, kroz koju je dokumentovao život u opkoljenom gradu. Upravo to iskustvo oblikovalo je njegov kasniji rad – spoj umjetnosti, svjedočenja i društvene odgovornosti.

U kontru sa Draganom Markovinom

(VIDEO) Imširević: Mi smo narod koji, kada uradi sve pogrešno što može, ide po zapise

Od 1994. godine povezan je s Internacionalnim teatarskim festivalom MESS, čiji je danas direktor, dok je od 2011. do 2016. vodio Sarajevski ratni teatar (SARTR). Umjetnički je direktor programa Modul Memorije, posvećenog kulturi sjećanja kroz umjetnost, te brojnih dokumentarnih filmova, među kojima se posebno ističe Sjećaš li se Sarajeva (2002). Njegov dugogodišnji rad svjedoči o posvećenosti teatru kao prostoru otpora, dijaloga i suočavanja s prošlošću.

Nagrada KAIROS

U razgovoru s Markovinom, Kreševljaković se osvrnuo i na šire političke i društvene teme. Govorio je o odnosu svijeta i Bosne i Hercegovine prema genocidu u Gazi, o cinizmu Europske unije i pitanju pripadnosti Bosne i Hercegovine zapadnom svijetu. Analizirali su i moguće posljedice povlačenja međunarodnih fondacija i diplomacije iz BiH, promišljajući o dosadašnjoj bilanci ulaganja, posebno USAID-a, te o tome što bi takve promjene značile za kulturni i društveni život zemlje.

Posebno su se dotakli i ostavštine Al Jazeere Balkans te njenog doprinosa regionalnom medijskom prostoru. Razgovor je obuhvatio i odnos Sarajeva s drugim bosanskohercegovačkim gradovima, mogućnosti stvaranja drugačije komunikacije i dinamike u zemlji, kao i planove za budući razvoj i reformu samog festivala MESS.

Kreševljaković je, osim što je dugogodišnji kulturni radnik, i autor više fotomonografija, uključujući Tunel spasa, Enciklopediju opsade Sarajeva i Žene opkoljenog Sarajeva. Suosnivač je Udruženja građana Videoarhiv – Biblioteka Hamdija Kreševljaković, počasni ataše za kulturu Ambasade San Marina u BiH i dobitnik evropske nagrade KAIROS (2019). Od 2023. godine predaje na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu predmet Teatar pod opsadom.

Dragan Markovina i Nihad Kreševljaković/

U razgovoru u podcastu U kontru sa Draganom Markovinom još jednom je pokazao zašto njegov glas, prožet iskustvom rata, umjetnosti i angažmana, ostaje važno svjedočanstvo o savremenom Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Jedna od tema razgovora bila je i opsada Sarajeva, odnosno pogled na opsadu iz RS-a.

– Moram reći, nažalost, da i dalje slika naših sugrađana u BiH, u tom entitetu, je pretjerano ovisna o onoj slici koja se formira u Beogradu. Mislim da kod nas problem dolazi iz Beograda. Mislim da će, nažalost, oni promijeniti tu priču kada se ona promijeni u Beogradu. To je veliki problem.

Ja bih volio da oni razvijaju bosansku politiku. Onda bi to njihovo mišljenje meni bilo važno. S obzirom da mislim da svo njihovo mišljenje dolazi iz Srbije, ne uzbuđuje me pretjerano, prije svega zato što je netačno. Jasno mi je da se istina može negirati do tog nivoa da je jednostavno ne vidite, ali to ne mijenja karakter istine, tako da su te tendencije loše za njih. Ružno je živjeti u laži, iako se oni ne bi složili s tim kada bih im rekao. Sarajevo je bilo pod opsadom, to je činjenica i ne bih raspravljao ni sa kim o tome. Ne želim taspravljatio o tome da li je bila agresija. Naravno da je bnila agresija, kazao je Kreševljaković.

Protesti

Govoreći o odnosu Srbije i RS-a spomenuo je i ponašanje Milorada Dodika, kao i proteste u Srbiji.

– Vidimo da se bivši predsjednik entiteta pojavljuje na svim skupovima tamo, kao da je izabran u Šapcu, a ne negdje kod nas. Mislim da je on dobrim dijelom uzrokom onoga što danas iammo u Srbiji. Mislim da iz Srbije dolazi njihova slika. Oni su došli do toga da ne znaju kako će se razriješiti problem, jer su na granici ozbiljnog sukoba i što je najbitnije, u tim ljudima koji protestiraju se pojavljuju ljudi koji počinju osvještavati da je politika koja je vođena od 90-tih do danas uzrokom ovoga što se i njima vratilo kao posljedica. Želim vjerovati da će Srbija uspjeti skinuti ovog trenutnog diktatora i da će možda ovaj put shvatiti da priča o njima ima neke korjene u tome šta su radili u Hrvatskoj i BiH, dodao je Kreševljaković.

Sve naše podcaste možete gledati nawww.podcastoslobodjenje.ba.

Ostale epizode i sve drugo vezano za podcast U kontru sa DraganomMarkovinom možete pronaćiOVDJE.