Nekada je kazna bila “ne smiješ vani”, a danas je “isključit ću ti internet”. Ta rečenica možda najbolje pokazuje koliko se djetinjstvo promijenilo u samo jednoj generaciji. Igralište je i dalje tu, ali glavni susreti, sukobi i pritisci sve se češće odvijaju na ekranima, i to uglavnom bez izravnog nadzora odraslih.
Djeca danas ne koriste internet povremeno, nego uz njega odrastaju. Digitalni prostor postao je njihovo paralelno dvorište, učionica i mjesto druženja, ali i prostor u kojem su izložena rizicima kakvi prije nisu postojali.
Što kažu podaci?
Koliko je ta promjena duboka, pokazuju podaci iz Hrvatske. Prema rezultatima istraživanja “Kids Online Hrvatska 2025.”, 94,3 posto djece ima svakodnevni pristup internetu. Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić upozorila je da je svako četvrto dijete zaprimilo fotografije ili poruke seksualnog sadržaja putem interneta. Također je navela da 60,2 posto djece smatra kako vrijeme koje provode online utječe na njihove međuljudske odnose, dok je 24,7 posto djece poprilično zabrinuto zbog toga što previše vremena provodi na internetu.
Ti su podaci predstavljeni na konferenciji “Zajedno za bolji internet” održanoj u povodu Međunarodnog dana sigurnijeg interneta, koji se obilježava od 2004. godine svakog drugog utorka u veljači. Ovogodišnji naglasak bio je na umjetnoj inteligenciji na potrebi odgovornog korištenja te prepoznavanja lažnog sadržaja koji se može kreirati uz pomoć novih tehnologija.
Na istoj su konferenciji predstavljeni i rezultati nacionalnog istraživanja deSHAME 3, provedenog na reprezentativnom uzorku od 1727 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija. Prema tim podacima, svaki treći učenik doživljava nasilno ponašanje na internetu barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik priznaje da se u istom razdoblju i sam nasilno ponaša online. Istaknuto je i da djeca rijetko prijavljuju nasilje, svega 30 posto onih koji ga dožive povjeri se prijateljima.
Slični trendovi i u BiH
Slični trendovi vidljivi su i u Bosni i Hercegovini. Istraživanje koje su ranije u BiH proveli UNICEF i Regulatorna agencija za komunikacije pokazalo je da svako drugo dijete mlađe od 11 godina ima profil na nekoj društvenoj mreži. Više od 50 posto djece doživjelo je neugodnosti na internetu, a više od 85 posto njih o tome nije razgovaralo ni s kim.
U usporedbi s ranijim generacijama, razlika nije samo u tehnologiji nego i u dostupnosti. Internet je danas prisutan svakodnevno i gotovo neprekidno. Dijete može biti kući, fizički na sigurnom, a istodobno izloženo neprimjerenim porukama, pritiscima vršnjaka ili komunikaciji s nepoznatim osobama putem društvenih mreža, aplikacija i online igara.
Roditelji sve češće ističu kako opreza nikada nije dovoljno te da je važno pratiti sadržaj koji djeca gledaju. No, jednako je važno razvijati odnos povjerenja kako bi se djeca osjećala sigurno povjeriti se odraslima u slučaju neugodnog iskustva.
Digitalno okruženje postalo je dio djetinjstva. Ono donosi mogućnosti za učenje, informiranje i povezivanje, ali i konkretne rizike. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da zaštita djece na internetu nije odgovornost pojedinca, nego zajednički zadatak roditelja, škola, institucija i društva u cjelini.•
