Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, samo u siječnju ove godine u BiH je uvezeno gotovo 25 milijuna kilograma povrća i voća, koje smo platili više od 39,4 milijuna maraka, piše Dnevni avaz. Tijekom prošle godine kupili smo više od 298 milijuna kilograma poljoprivrednih proizvoda, pa je tako iz države otišlo čak 475,911.019 KM, navodi dalje Avaz u tekstu. U BiH je uvezeno proizvoda sa svih strana, i to onih koje je moguće proizvoditi u Bosni i Hercegovini. Krumpir smo platili više od 21,9 milijuna KM, uglavnom onaj iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, uvoz rajčice iznosio je 28,2 milijuna, a u najvećim količinama stizao je iz Turske, Albanije i Sjeverne Makedonije. Za luk i češnjak te poriluk, većinom iz Nizozemske, Srbije i Kine, izdvojili smo nešto više od 13,5 milijuna KM.
Kupus, cvjetaču, korabu, kelj i slično povrće platili smo više od 7 milijuna maraka, s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Italijom kao zemljama podrijetla. Više od 2,2 milijuna KM platili smo i salatu, većim dijelom iz Italije, Srbije i Španjolske. Gotovo 2,8 milijuna KM našlo se i za mahunasto povrće, u mahunama ili u zrnu, a osim iz Albanije, stiglo je i iz Maroka i Argentine. Kada je riječ o voću, blizu 30,7 milijuna maraka izdvojeno je za jabuke, kruške i dunje.
Profesor menadžmenta na Međunarodnom sveučilištu u Sarajevu Ognjen Riđić objašnjava da je nedostatak funkcionalne državne strukture osnovni razlog teškog položaja domaćih proizvođača hrane.
– Naši domaći poljoprivrednici zbog nedostatnih subvencija ne mogu pratiti Nizozemsku, Njemačku i druge zemlje. Dodatni problem je i nedostatak strategije, dugoročnog planiranja. Poljoprivrednici se žale da naše vlasti ne koriste dopuštene mehanizme za zaštitu tržišta, propuštamo prilike i za modernizaciju ovog sektora, pa sve vodi smanjenju produktivnosti i propadanju domaće proizvodnje – ističe profesor Riđić.
