Dok Hrvatska, ne obazirući se na svog susjeda, Zakonom po hitnom (žurnom) postupku postavlja temelje za planirani Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, i to gotovo uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom, pojedini bh. čelnici ponašaju se ravnodušno kao da se to zbiva na Mjesecu. Mada izgradnja tog levijatanskog centra potencijalno može de ugrozi jednu od najljepših rijeka u Evropi, Unu, i oko 250.000 stanovnika koji žive na njenim obalama s bosanskohercegovačke strane i oko 10.000 s hrvatske.
Hrvatska je radila sve po svom izboru, i od sedam prvobitnih lokacija odabrala je baš onu na kilometar od BiH, ne uvažavajući brojne konvencije o zaštiti prirode, kao i one koje u pograničnim oblastima podrazumijevaju i saglasnost susjeda.
Pri tome, Hrvatska ima dosta uglednika iz međunarodog prava, koji dobro znaju kako se koriste zajedničke rijeke na obostranu korist. Una jeste mala, ali je i predivna rijeka, i za nju važi isto pravilo kao i za one moćne i velike rijeke poput Nila i Tigrisa ili, naprimjer, za Dunav i Mozer.
Kada je prije više od dvije decenije u hrvatskom Saboru raspravljano o Papuku, kao mogućoj lokaciji za odlagalište, zastupnici nisu prihvatili taj prijedlog, uz obrazloženje da bi takav centar za zbrinjavanje radioaktivne otpadi iz nuklearke Krško, te bolnica i nuklernih instituta, predstavljao opasnost za stanovništvo.
Sadašnji usvajači Zakona nisu, međutim, vodili računa o toj ugroženosti stanovnika, ne samo uz hrvatski dio Une, već i za 25 puta brojniji dio populacije s bosanske strane. Znači li to da su to građani niže vrijednosti, o kojima ne treba voditi računa, zbog viših ciljeva?
Sjetimo se samo energičnih protesta iz Hrvatske, kada je brodska rafinerija zagađivala vazduh i u Slavonskom Brodu, i kada se od susjeda tražilo da vodi računa i o susjedu s druge strane Save. Zar ne treba, isto tako, sada voditi računa i o susjedu s druge strane Une? Kao i o zajedničkom vapajuj obje obale čarobne Une.
Treba se nadati da će do 2028. i konačnog finala Vlada u Zagrebu pokazati više uvažavanja prema susjedu s druge strane Une, ali i da će čelnici iz BiH pokloniti više pažnje vlastitom stanovništvu, koje je često ostavljano na marginama u delikatnim situacijama, kakva je i ova.
Na kraju i dva podsjećanja. Poslije susreta sa kormilarkom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto 19. oktobra 2023, hrvatski premijer Andrej Plenković obećao je da se otvaranje centra odgađa do 2008, ali malo ko ga je tada pitao “a šta poslije”. U međuvremenu, Hrvatska se pripremala i za “to poslije”, dok je BiH malo šta učinila na ekspertskom i međunarodnom planu.
Pojedine naše čelnike više je, izgleda, zanimalo kako da ospore početak izgradnje predivnog i za BiH bezopasnog Pelješkog mosta (otvorenog 2022), nego što ih zanima i zabrinjava buduće opasno odlagalište u Trgovskoj gori, koje potencijalno može izazvati katastrofu.
Datum i vrijeme objave: 18.01.2026 – 23:27 sati
