Da li škola zaista priprema mlade za život ili samo za ispite?
Kako bi izgledala idealna škola kada bi o njoj odlučivali upravo oni koji u nju idu svakog dana?
U novoj epizodi Oslobođene razgovaramo sa Lamijom Lapo, studenticom i srednjoškolkom Ilhanom Šoše.
Iako učenici u školama uče brojne predmete poput historije, fizike i matematike, mnogi smatraju da formalno obrazovanje ne nudi dovoljno znanja koja su potrebna za svakodnevni život. Da mladi danas mogu birati šta će učiti, na spisak obaveznih predmeta našli bi se domaćinstvo, politička i finansijska pismenost. Ove teme, smatraju naše sagovornice, nisu samo korisne za svakodnevni život već i ključne za razumijevanje društva i pripremu za tržište rada. Uz to, sve više mladih ističe važnost praktičnih vještina poput pisanja CV-a, projektnog prijedloga ili javnog nastupa – znanja koja često nedostaju u formalnom obrazovanju.
– Da mogu uvesti tri nova predmeta u škole od četvrtog razreda, to bi svakako bili domaćinstvo, politička pismenost i finansijska pismenost. Smatram da je važno da djeca uče praktične stvari koje će im trebati u svakodnevnom životu – kako da vode domaćinstvo, razumiju politički sistem i upravljaju vlastitim finansijama, kaže Ilhana, a da bi bilo korisno da se u nastavu uvedu i vještine poput pisanja CV-a, motivacionog pisma, javnog govora ili projektnog prijedloga jer ih upravo te vještine pripremaju za tržište rada koje ih čeka, ističe Lamija u razgovoru.
Kritičko mišljenje i sloboda izražavanja stavova ključni su za razvoj mladih, no učenici ističu da taj pristup nije jednako prisutan u svim školama. Dok pojedine škole potiču učenike da razmišljaju svojom glavom, analiziraju i preispituju informacije, mnoge obrazovne ustanove još uvijek se oslanjaju na tradicionalne metode učenja – gdje se znanje često „servira“, a prostor za samostalno zaključivanje ostaje ograničen. Mladi poručuju da je važno širiti model obrazovanja koji razvija samostalnost, argumentirano mišljenje i kreativnost.
– Kao gimnazijalka, mogu reći da nas škola zaista potiče da mislimo svojom glavom. Učimo kako da razmišljamo, kako da se snađemo i pripremimo za samostalan život. Ipak, svjesna sam da mnoge škole nemaju mogućnost da pruže takav pristup učenicima. Zato vjerujem da se taj sistem treba širiti, da svi učenici dobiju priliku da izraze svoje mišljenje i samostalno dolaze do zaključaka, umjesto da im se sve servira. Kritičko promišljanje nije samo školska vještina, već osnova za život, poručila je Ilhana.
Sve više mladih susreće se s umjetnom inteligencijom i njenim utjecajem na učenje, kreativnost i svakodnevni život. I dok jedni u AI alatima vide korisnu podršku u obrazovanju, drugi smatraju da ona može ugroziti autentičnost učenika i njihov način razmišljanja. Generacija Z sve češće postavlja pitanje: gdje treba povući granicu između tehnologije i ličnog doprinosa u procesu učenja?
– Iz perspektive mlađe generacije, ja sam strogo protiv korištenja umjetne inteligencije u školskim zadacima. Smatram da se negdje mora povući granica, jer imam osjećaj da time gubimo svoj identitet, vokabular i procese razmišljanja. Kada mi, na primjer, AI napiše sastav, gdje je tu dio mene – moje riječi, moj stil, moj način izražavanja? Svaka osoba u svom radu ostavlja dio sebe, a umjetna inteligencija sve svodi na isti šablon. Ipak, vjerujem da AI može imati pozitivnu ulogu ako se koristi kao alat za učenje, recimo kroz interaktivne igre ili istraživanje, ali nikako kao zamjena za našu kreativnost,kaže Ilhana.
Lamijadijeli mišljenje i dodaje da se nadada smo prevazišlipočetni “copy-paste”momenat s ChatGPT-jem, “jer to postaje previše očigledno i pomalo neprijatno”.
– Vjerujem da će onoga trenutka kada naučimo koristiti umjetnu inteligenciju kao resurs, a ne kao zamjenu za vlastiti rad, učenici i studenti biti mnogo bolji. I sama sam se u jednom periodu pretjerano oslanjala na te alate, pa sam shvatila da u tim radovima nema mene – mog truda, mog načina razmišljanja. Zato sam odlučila da ih koristim isključivo kao pomoć, kao alat za istraživanje, jer mi to zaista olakšava proces, ali i dalje zahtijeva moje vrijeme i angažman. Još uvijek učim kako pronaći tu ravnotežu, ističe Lamija.
Lamija i Ilhana jasno poručuju da budućnost obrazovanja mora biti usmjerena ka razvoju praktičnih znanja, kritičkog mišljenja i odgovornog korištenja tehnologije. Obrazovanje treba da odgaja samostalne, znatiželjne i kreativne pojedince, one koji ne uče samo napamet, već razmišljaju, propituju i stvaraju. Jer upravo takvo obrazovanje stvara generacije koje će sutra znati i misliti svojom glavom.
Podcast Oslobođena slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.oslobodjenje.bate na platformamaYouTube,YouTube Audio,Apple Podcasts,Deezer,Spotify,Podcast Index,AmazonMusic,TuneIn + Alexa,Podcast Addict,Podchaser,Pocket Casts,Listen NotesiPlayer FM, a u 23.15sati naO kanalu.
Prethodnu epizodu Oslobođene u kojoj smo razgovarali sa Meri Goldašić,možete pogledatiOVDJE.
Datum i vrijeme objave: 20.11.2025 – 20:22 sati
